Dostupni linkovi

Jesu li mladi nosioci promjena?


Protest srednjoškolaca u Sarajevu (januar 2014)

Ovoga tjedna bavimo se percepcijom mladih u društvu. Stalno čujemo da su mladi, koji bi trebali biti nositelji promjena, u borbi za osnovnu egzistenciju postali pasivni i apatični. Razgovarat ćemo o tome koliko su mladi spremni da se uhvate u koštac sa problemima koje imaju i da promijene stanje za sebe i za buduće generacije.

Iako mladima često zamjeraju da nisu dovoljno društveno aktivni, pozitvnih primjera ipak ima i oni dokazuju da se građanskim aktivizmom može utjecati na političke odluke. Barem se to već nekoliko puta dogodilo u Bihaću. Priču ima Dženita Duraković:


Mladi u Crnoj Gori imaju pretežno pesimističan stav u pogledu vlastitog utjecaja na djelovanje institucija sustava. S druge strane, na lokalnom nivou situacija je nešto pozitivnija. Sve to pokazalo je posljednje istraživanje Centra za građansko obrazovanje. Da li u većinskom stavu da ih centri moći ne čuju leži odgovor za pasivnost mladih u Crnoj Gori pitala je Lela Šćepanović:


Studenti Filozofskog fakulteta u Beogradu smatraju da pojedinac ne može donijeti promjenu, već je to jedino moguće ukoliko se djeluje u grupi. Tako nešto se dogodilo 2014. godine kada je grupa mladih entuzijasta provalila u bioskop „Zvezda“, koji je bio pod katancem nakon privatizacije 2007. Uspjeli su da mu udahnu novi život – organiziranjem bioskopskog programa i debata. S mladima u Beogradu je razgovarao Milan Nešić:


Društveni angažman mladih ovisi i od njihovog interesa za društvena i politička zbivanja. Mladi moraju biti uključeni u politiku i procese donošenja odluka. O tome razgovaramo sa sociologom i univerzitetskim profesorom Srđanom Vukadinović.


Nemogućnost da pronađu posao prvi je razlog zbog kojeg su mladi nezadovoljni i napuštaju zemlje regije. Maja Nikolić donosi priču o životu onih koji prolaze obuke kluba Zavoda za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, koji bi im trebao pomoći u usavršavanju i pronalasku posla:


Mladi ljudi ne žele svijet sa postavljenim žicama i izgrađenim zidovima, kažu u Koledžu ujedinjenog svijeta u Mostaru. Zbog toga su u ovoj ustanovi odlučili ponuditi stipendije učenicima iz sedam većinski muslimanskih zemalja čijim je građanima američki predsjednik Donald Trump pokušao da zabraniulazak u SAD. Priču iz Mostara donosi Mirsad Behram:


U nastavku vam donosimo priču o dvadesetpetogodišnjoj Katarini Katavić, koja je rodom iz Bosne i Hercegovine, a posljednjih desetak godina živi u Zagrebu. Završila je studij indologije i germanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i trenutno je na doktorskim studijima iz područja lingvistike. U intervju za RSE govori o tome što je motiviralo da završi ovaj studij, o položaju mladih u Hrvatskoj, te o odnosu prema rodnoj BiH. Sa Katarinom je razgovarao Zvjezdan Živković:

Srednja glazbena škola "Jakov Gotovac" u Novom Travniku već 20 godina privlači mlade zaljubljenike u klasičnu glazbu. Radi se o jedinoj srednjoj umjetničkoj školi u Srednjobosanskom kantonu, čiji učenici osvajaju nagrade na brojnim natjecanjima, a mnogi od njih nastavljaju glazbeno obrazovanje na akademijama. Unatoč tome što umjetnost nije dovoljno cijenjena u BiH, brojni mladi iz ove škole ne odustaju od glazbe kao svoje profesije. Priču ima Marija Augustinović:

  • 16x9 Image

    Ivana Bilić

    Diplomirala žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Prva novinarska iskustva stekla kao reporter emisije "Vaš glas u medijima" Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine. Na RSE radi od prosinca 2013. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG