Dostupni linkovi

Japanski premijer u Kijevu, kineski lider u Moskvi


Japanski premijer Funio Kišida odaje počast poginulim ukrajinskim vojnicima, Kijev, 21. mart 2023.
Japanski premijer Funio Kišida odaje počast poginulim ukrajinskim vojnicima, Kijev, 21. mart 2023.

Japanski premijer Fumio Kišida u nenajavljenoj poseti Kijevu izrazio je podršku Ukrajini, dok istovremeno kineski lider Si Đinping boravi u Moskvi produbljujući odnose Kine i Rusije.

Posete dva azijska lidera suprotstavljenim stranama stoje u oštrom kontrastu, pokazujući kako rat u Evropi utiče na najveće azijske privrede u čijim odnosima takođe postoje tenzije, pišu svetski mediji.

Na 800 kilometara razdaljine

Japanski premijer nudi podršku Ukrajini dok kineski lider podržava Rusiju, ističe Asošiejtid pres (Associated Press).

Dve posete na oko 800 kilometara razdaljine, prema oceni AP-a, istakle su posledice rata u Ukrajini po međunarodnu diplomatiju dok se zemlje u svetu svrstavaju uz Moskvu ili Kijev.

Kišida, koji će u maju predsedavati samitom Grupe sedam, sastao se s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim i odao počast poginulima u Buči, gradu kod Kijeva koji je, kako navodi AP, postao simbol ruskih zverstava nad civilima.

Si je u Moskvi promovisao kineski mirovni plan za Ukrajinu. Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je da bi taj plan mogao da bude osnova za okončanje borbi u Ukrajini kada Zapad bude spreman za to, ali je dodao da zapadni saveznici Kijeva nisu pokazali interesovanje za to.

Američki zvaničnici su rekli da bi bilo kakav mirovni plan koji proizilazi iz sastanka Putina i Sija bio neprihvatljiv jer bi prekid vatre samo potvrdio ruska teritorijalna osvajanja i dao Moskvi vreme da planira novu ofanzivu.

Peking insistira da je neutralan posrednik u Ukrajini, ali su u zajedničkoj izjavi u utorak, Rusija i Kina naglasile potrebu da se "poštuju legitimne bezbednosne brige svih zemalja" da bi se rešio sukob, što, kako ukazuje AP, ponavlja argument Moskve da je poslala trupe u susednu zemlju kako bi sprečila SAD i NATO da Ukrajinu pretvore u antiruski bastion.

Zelenski je posle sastanka s Kišidom rekao novinarima da je njegov tim Kini poslao svoju formulu mira u Kinu, ali da nije dobio odgovor iz Pekinga.

Kišida je rekao da je ruska invazija "sramota koja podriva temelje međunarodnog pravnog poretka".

Odjeci ruske invazije u Aziji

Strateškim posetama suprotstavljenim stranama u sukobu lideri Japana i Kine dali su odličan primer kako je rat u Ukrajini odjeknuo u Aziji, ocenjuje BBC.

Japanski premijer obećao je nepokolebljivu podršku ukrajinskom predsedniku s kojim je razgovarao i o rekonstrukciji i humanitarnoj pomoći. S druge strane, Sija je u Moskvi Putin opisao kao prijatelja i partnera.

Iako Kina može da insistira da je neutralna, trenutno izgleda više kao da je naklonjena Moskvi nego nepristrasan posrednik, ukazuje BBC, navodeći da je Si rekao da će Kina dati prioritet svojim vezama s Rusijom.

Japanski lideri inače retko nenajavljeno putuju u inostranstvo. Poseta je držana u tajnosti do neposredno pre njegovog dolaska u Kijev uz obrazloženje japanskih zvaničnika da je to bilo zbog bezbednosti.

Kišida je takođe bio pod sve većim pritiskom svoje vladajuće Liberalno-demokratske partije da poseti Ukrajinu, pošto je on dosad bio jedini lider Grupe sedam koji je nije posetio otkako je Rusija pokrenula invaziju prošle godine.

S druge strane, ukazuje BBC, poseta kineskog lidera Moskvi je deo njegovih napora da se proširi globalni uticaj Kine. Ipak, boravak japanskog lidera u Ukrajini istovremeno šalje snažnu poruku o tome gde se dve zemlje nalaze u ovim geopolitičkim previranjima.

A to nije mala stvar, ocenjuje britanski javni servis, pošto Japan u mnogo čemu mora da balansira, posebno u odnosima s Kinom. Prošlog meseca, dve zemlje su održale bezbednosne razgovore u Tokiju prvi put posle četiri godine. Peking je rekao da je uznemiren jačanjem japanske vojske, dok je Tokio kritikovao vojne veze Kine s Rusijom i navodnu upotrebu špijunskih balona.

U Japanu takođe postoji duboka zabrinutost zbog potencijalnih paralela između ruske invazije na Ukrajinu i najgoreg scenarija u kojem bi Kina izvela vojnu agresije na Tajvan što bi bez sumnje uvuklo Japan.

'Ukrajina danas može biti istočna Azija sutra'

Kišidina poseta Kijevu stoji u oštrom kontrastu sa Sijevim boravkom u Moskvi, ocenjuje Vašington post (The Washington Post).

Dok je Kišida pružio podršku Ukrajini postavši prvi posleratni japanski lider koji je posetio ratnu zonu, Si je u prvoj poseti Rusiji od početka invazije na Ukrajinu, još jednom iskazao podršku Moskvi dok nalog za hapšenje zbog optužbe za ratne zločine sve više izoluje ruskog lidera.

Prikaz dva azijska lidera na suprotnim stranama rusko-ukrajinskog sukoba podvukao je, kako navodi list, Kišidino povezivanje bezbednosnih pitanja u Evropi i istočnoj Aziji s pogledom na sve veću asertivnost Kine u regionu i njegove napore da pokaže svoju zemlju kao vodeću azijsku državu na strani Zapada protiv Rusije.

Kišdina poseta Kijevu je takođe učvrstila odustajanje Tokija od višegodišnjih napora da poboljša odnose s Rusijom, što je postalo vidljivo još na početku invazije kada se Japan pridružio Zapadu u sankcijama Moskvi.

Ruska agresija podigla je uzbunu u Japanu, ubrzavajući debatu u zemlji o odbrambenoj i bezbednosnoj politici, navodi Vašington post i dodaje da je invazija pokazalo Japancima kako bi kinesko zauzimanje Tajvana mogla biti realnost.

Japan je u decembru usvojio korenite promene u strategiji nacionalne bezbednosti i značajno povećao budžet za odbranu, u dramatičnom potezu oslobađanja od dugogodišnjih posleratnih pacifističkih ograničenja.

Kiša je više puta upozoravao da "Ukrajina danas može biti istočna Azija sutra" izražavajući zabrinutost da bi zemlje u tom regionu mogle da krše međunarodne norme, mada nije eksplicitno imenovao Kinu koja je najveći trgovinski partner Japana.

Prošlog meseca, Japan je Ukrajini obećao još 5,5 milijardi dolara humanitarne pomoći povrh 600 miliona dolara finansijske pomoći koju je već pružio Kijevu od početka invazije. Japan je takođe prihvatio ukrajinske izbeglice, uprkos dugogodišnjem odbijanju da otvori svoje granice za ljude iz zona sukoba.

Zabrinutost Zapada

Samit Sija i Putina takođe su pomno pratile zemlje na Zapadu zabrinute zbog produbljivanja ekonomskih i političkih odnosa Moskve i Pekinga, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Si i Putin su do sada osporavali, kako navode, geopolitički poredak na čelu SAD i dobili podršku posebno u zemljama u razvoju za svoju viziju multipolarnog sveta. Zapadni lideri su, međutim, zabrinuti da bi ta vizija mogla da otvori veće tenzije između Istoka i Zapada.

Kina je od početka invazije na Ukrajinu pružila ekonomski spas za Rusiju, kupujući naftu i gas koji su pomogli Putinu da izdrži pritisak zapadnih sankcija. Takođe je prodavala Rusiji mikročipove i drugu tehnologiju koja se može koristiti u vojne svrhe, ali, prema navodima američkih i ukrajinskih zvaničnika, izgleda da do sada nije obezbedila ubojito oružje.

Analitičari kažu da bi Putin mogao da predstavi samit kao dokaz da Moskva i dalje ima moćne prijatelje uprkos sankcijama zapada. Si bi, dotle, mogao da prikaže Kinu kao mogućeg posrednika u sukobu, što bi mu donelo podršku među zemljama koje su nastojale da ostanu neutralne u ratu.

Bez ostvarivanja Putinovog cilja?

Si je podržao Putinov stav o Ukrajini, ali nije potvrdio planove za ključni gasovod za preusmeravanje ruskog gasa iz Evrope u Aziju, ističe Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Kineski i ruski lideri potpisali su zajedničku izjavu posle razgovora u utorak u Moskvi u kojima su veličali "pozitivnu ulogu" Pekinga i "objektivan, nepristrasan stav" o Putinovoj invaziji.

Njihovi razgovori, međutim, nisu doneli definitivne sporazume o ekonomskim pitanjima koja su od ključnog značaja za Moskvu u suočavanju sa zapadnim sankcijama, ukazuje britanski list, navodeći da je Putinov glavni cilj posete kineskog lidera bio da ga navede da pristane na planirani gasovod Snaga Sibira-2 koji bi trebalo da snabdeva Kinu preko Mongolije.

Manjak suštine u Putinovim komentarima o razgovorima, koje je opisao kao "tople, drugarske i konstruktivne", podvukao je, prema oceni Fajnenšl tajmsa, sve manji uticaj Rusije dok se povećava njena zavisnost od političke i ekonomske podrške Kine.

Peking je tokom rata Moskvi omogućio ekonomski spas povećanjem kupovine njenih energenata i nadomešćivanjem zapadne robe koje su Rusiji ograničene usled sankcija.

Razgovori u utorak su, međutim, pokazali da je dalje produbljivanje ekonomskih veza još predmet pregovora, navodi list, ukazujući da će Si boraviti u Moskvi i u sredu.

Putin je govorio o gasovodu kao da je gotova stvar, obećavajući Kini isporuke najmanje 98 milijardi kubnih metara gasa što se može postići samo ako isporuke budu išle i preko novog gasovoda i napomenuo da je Mongolija već potpisala sporazum. Si je, međutim, upadljivo ćutao na tu temu. U zajedničkom saopštenju se navodi samo da će Rusija i Kina "uložiti napore da unaprede rad na proučavanju i usaglašavanju" planova za izgradnju gasovoda.

Kineski lider je, međutim, bio otvoreniji po pitanju Ukrajine. U zajedničkom saopštenju uglavnom su ponovljene tvrdnje Kremlja, s upozorenjem na "praksu bilo koje zemlje ili grupe zemalja da traže prednosti u vojnoj, političkoj i drugim oblastima na štetu legitimnih bezbednosnih interesa drugih zemalja" i deluje kao da se za eskalaciju rata optužuju zapadne zemlje.

U dodatnoj podršci Putinu, protiv kojeg je prošle nedelje izdat međunarodni nalog za hapšenje zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini, Si je rekao da ga je pozvao da dođe u Kinu "u pogodnom trenutku" ove godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG