Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Izvršavanje odluka s vrha od strane prijedorskog SDS-a


Kerim Mešanović na suđenju Radovanu Karadžiću u Hagu, 4. listopad 2011.
Iskazom svjedoka tužiteljstva Kerima Mešanovića iz Prijedora nastavljeno je haško suđenje bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću. Svjedok Mešanović je potvrdio svoje prijašnje izjave date na nekoliko suđenja za ratne zločine, a u vezi njegovog otpuštanja s posla iz ureda za mobilizaciju, zarobljavanju, prebijanju te zločinima u logoru Omarska - nakon što su srpske snage zauzele spomenutu općinu.

Tužiteljstvo je prikazalo dokument sa sastanka lokalne Srpske demokratske stranke, SDS-a, u Prijedoru s početka svibnja 1992.godine, a u kojem se spominje usvajanje 50 posto odluka s vrha kojem je optuženi Karadžić bio na čelu.

Tužiteljica Ann Sutherland upitala je Mešanovića jesu li te odluke bile u skladu s onim što se njemu dogodilo, kao i ostalim stanovnicima nesrpske nacionalnosti. Riječima sudske prevoditeljice:

„Od kojih su najvažnije to – da je izvršena zamijena osoblja, a uklonjeni su svi lideri SDA s funkcija općinske skupštine. Zatim funkcioniranje Vlade na nivou Krajine, instrukcije i odluke koje su došle s vrha...Je li ovo odgovara Vašim saznanjima o događajima koji su se dogodili u to vrijeme, odnosno početkom svibnja 1992?“, upitala je tužiteljica.

„Da, pogotovo ova prva točka – uklanjanje svih funkcionera SDA s glavnih funkcija u općini“, potvrdio je svjedok koji je dobio otkaz 22.svibnja 1992., kada su na njegovo radno mjesto lokalne srpske vlasti dovele umirovljenika srpske nacionalnosti.
Fotografija iz logora Omarska - iz arhive

Nakon što je otpušten s posla, Mešanović je uhićen za mjesec dana u lipnju 1992.godine te je prebijen u policijskoj stanici u Prijedoru tijekom čega su mu izbijena 4 zuba. Od tamo je prebačen u logor Omarska gdje su se vršila svakodnevna mučenja te ubijanja i muških i ženskih zatočenika.

Svjedoka je spasio upravnik logora Željko Mejakić kojeg je od ranije poznavao, premjestivši ga iz zloglasne Bijele kuće u Staklenu kuću. Nakon dva mjeseca Mešanović je prebačen u logor Trnopolje, gdje je dobio lažnu osobnu kartu s kojom je uspio izaći iz zemlje. Iako je njegov iskaz najviše vezan uz zločine u logoru Omarska, optuženi Karadžić je isprva najviše bazirao pitanja o političkim okolnostima prije izbijanja sukoba. Zbog toga ga je predsjedavajući sudac O Gon Kwon nekoliko puta upozorio.

„Gospodine Karadžić, gospodin Mešanović je svjedočio o svom zatočeništvu i što je vidio u zatočeničkom centru. Zašto ne prijeđete na takva pitanja?“, upozorio je Kwon.

„Pa ekselencijo, ja prolazim kroz ono što je svjedok govorio u raznim prilikama i to mi se čini važnim. A vidi se iz ovog pitanja, odnosno alegacije gospodina Mešanovića – da je moja pojava politička dovela do kvarenja zajedničkog života. A ja tvrdim da to nije, nego da je odluka o secesiji dovela do toga. Mi smo živjeli gospodine Mešanović lijepo u Jugoslaviji jel' tako?“, konstatirao je i nadalje upitao optuženi.

„I u Bosni“, odgovorio je svjedok.

(Karadžić se žali da mu je oduzet stan u Sarajevu kao i svjedoku imovina u Prijedoru)


Za zločine u logoru Omarska Karadžić je optužio pijance i psihopate koji su čuvali zatočenike, pokušavajući poreči tezu tužiteljstva prema kojoj se radilo o smišljenom ubijanje istaknutih predstavnika bošnjačke zajednice u organizaciji srpskih vlasti.

(Karadžić optužuje svjedoka za sarkazam i ocrnjivanje istine)


Svjedok je u svojem prijašnjem iskazu na suđenju Slobodanu Miloševiću, bivšem predsjedniku Srbije te još nekim suđenjima pred sudom u Bosni i Hercegovini – opisao tri kategorije zatočenika u logoru Omarska. Stražari u logoru su prema njegovom opisu svakodnevno po nalogu zapovjednika Željka Mejakića, premlaćivali i ubijali zatočenike, podijeljene u tri kategorije.

U najtežoj, prvoj kategoriji, bili su istaknuti predstavnici bošnjačke zajednice i intelektualci koji su većinom ubijeni, odnosno vođeni su prema riječima stražara na „hlađenje“.

U drugoj kategoriji nalazili su se imućniji Bošnjaci od kojih se iznuđivala otkupnina pomoću koje su se neki spasili, dok su treću grupu činili građani nesrpske nacionalnosti koja nije zanimala zapovjedništvo logora.

(Karadžić i svjedok o kategorijama zatočenika)


Suđenje za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini, za što se Karadžić tereti po zapovjednoj odgovornosti kao predsjednik SDS-a i kasnije Republike Srpske, nastavilo se iskazom zaštićenog svjedoka optužbe, pod pseudonimom KDZ 017. Njegov iskaz sa suđenja Miloradu Krnojelcu uveden je u dokaze, a vezan je uz zločine KP Doma Foča protiv zatočenika nesrpske nacionalnosti.

O suđenju Karadžiću

O suđenju Karadžiću

U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.

Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.

Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG