Nakon nekoliko godina rasta izvoza, u namjenskoj industriji Bosne i Hercegovine uslijedio je pad. U prvih sedam mjeseci 2026. godine, izvezeno je oko 20 odsto manje oružja i municije nego u istom periodu prethodne godine.
Proizvođači upozoravaju da im je dobavljanje sirovina jedan od glavnih problema, dok analitičari ocjenjuju da kompanije imaju problema i sa uvoznim carinama Sjedinjenih Država – jednog od najznačajnijih bh. partnera u ovoj oblasti.
Promijenili su se i najvažniji izvozni partneri.
Ove godine to su mahom bile članice Evropske unije – Holandija, Češka, Danska i Poljska, dok je izvoz u SAD nakon uvođenja carina 2025. drastično opao, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
U okviru namjenske industrije, BiH ima ukupno 15-ak preduzeća. Ona su velikom većinom u vlasništvu entitetskih vlada, dio je privatni, a Zrak iz Teslića je u vlasništvu Srbije.
Zašto je opao izvoz?
BiH raspolaže industrijskim znanjem za proizvodnju oružja i municije i NATO standarda i sovjetskog kalibra, opslužujući raznovrsnu klijentelu širom Bliskog istoka, Afrike, ali i SAD.
Ove godine izvoz je pao, a proizvođači kao glavne razloge navode otežanu nabavku sirovina, rast njihovih cijena i duže rokove isporuke - a sve zbog geopolitičkih promjena i veće potražnje za naoružanjem.
"Sve je teže doći do repro materijala, da bi mogli da kompletiramo svoje proizvode", kaže Slavenko Ristić, vlasnik kompanije Tehnički remont Bratunac (TRB), jedne od rijetkih privatnih firmi namjenske industrije u BiH.
Dean Džebić, vojni analitičar portala Klix.ba, kaže za RSE da globalno tržište sirovina nije u ravnoteži.
"Ne samo da su cijene bakra, nikla, čelika, volframa, aluminijuma značajno skočile već su rokovi isporuke značajno pomjereni što uslovljava cjelokupni proces", rekao je on.
Ristić ističe da kompanije iz BiH moraju biti oprezne i prilikom ugovaranja poslova zbog međunarodnih ograničenja i kontrole krajnjih korisnika proizvoda.
"Mislim na situaciju sa Izraelom, sa Ukrajinom, moramo da vodimo računa da naši proizvodi ne dolaze na ta tržišta", naglašava Ristić.
BiH generalno ne izvozi naoružanje u područja zahvaćena ratnim sukobima.
Od 2019. godine, prema podacima koje je Uprava za indirektno oporezivanje BiH dostavila RSE, sa Ukrajinom i Iranom nije bilo nikakve direktne trgovine.
Izrael je 2022. uvezao municiju vrijednu nešto manje od 100 hiljada evra, dok je Rusija zaključno sa 2023. bila samo uvoznik, ali i tu je daleko od najvažnijih partnera.
Izvoz je pod strogom kontrolom državnih institucija.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa izdaje izvozne dozvole, ali ministarstva spoljnih poslova, bezbjednosti, odbrane, kao i obavještajne strukture moraju dati svoja mišljenja i saglasnost.
Izvoz se ne može odobriti bez valjanih međunarodnih dokumenata o krajnjem korisniku (koje obezbjeđuje zemlja koja kupuje oružje), čime se spriječava da naoružanje završi na crnom tržištu ili u zonama pod sankcijama Ujedinjenih nacija.
Kome BiH i dalje izvozi?
SAD su godinama bile među najvažnijim izvoznim destinacijama za bh. oružje i municiju. Ipak, nakon uvođenja carina od 30 posto na proizvode iz BiH prošle godine, izvoz je drastično opao.
Vrhovni sud SAD je u februaru ukinuo ove carine. Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) je ubrzo nakon toga nametnuo carine od 10 posto za sve države, ali je izvoz prema Americi iz BiH ipak ponovo krenuo nekoliko mjeseci kasnije.
Uz pad izvoza, promijenila se i struktura.
Prošle godine, Irak je iz BiH uvezao municiju vrijednu skoro 55 miliona evra, zahvaljujući ugovoru tamošnjeg ministarstva unutrašnjih poslova i firme Igman iz Konjica o isporuci municije.
Prvih sedam mjeseci ove godine, ta cifra je spala na nešto više od 900 hiljada evra, pa Irak nije ni među 10 najvažnijih izvoznih partnera BiH.
Holandija i Češka su ove godine najveći kupci municije proizvedene u BiH, sa oko 26 miliona evra potrošnje.
Bh. kompanije prisutne su i na tržištima SAD, Bliskog istoka i Afrike.
Podaci gdje izvoze kompanije nisu javno dostupni, ali njihovi finansijski izvještaji pokazuju da daleko najveći prihod ostvaruju na taj način.
Slavenko Ristić navodi da oni završavaju godinu sa značajnim ugovorima za američko tržište, da su prisutni na Bliskom istoku, te da izlaze na tržišta Rumunije i Njemačke.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH kažu za RSE da nemaju tačne podatke o tome koliki je udio izvoza u poslovnim bilansima vojne industrije, ali je očigledno da je i dalje dominantan.
"To je specijalizirana industrija čiji proizvodni kapaciteti i potrebe daleko prevazilaze kapacitete domaćeg tržišta", navode iz Komore.
U prošloj godini, više od 90 odsto vrijednosti izvoza bh. vojne industrije se odnosilo na municiju, bombe, granate, mine, rakete i slično.
Potreba za modernizacijom proizvodnje
BiH ima oko 15 preduzeća koja se skoro isključivo bave vojnom industrijom.
Ukupni broj firmi koje direktno ili indirektno posluju u ovom sektoru je znatno veći.
Dean Džebić pojašnjava da su firme u ovom sektoru u BiH duboko povezane, te kao ilustraciju za to navodi primjer proizvodnje artiljerijske granate.
"Gdje recimo upaljači se rade u Binasu u Bugojnu, inicijalne kapisle koje stavljaju te upaljače se rade u Gineksu u Goraždu. Da bi se taj cijeli proizvod finalizirao i kompletirao u Pretisu u Vogošći, gdje se na granatu montira upaljač koji mi proizvodimo", pojašnjava on.
Džebić dodaje da uz međuzavisnost kompanija, bh. vojnu industriju opterećuju i unutrašnji problemi, uključujući nagomilane dugove i potrebu za modernizacijom proizvodnje.
On ističe da je BiH je trenutno "zaglavljena" u proizvodnji proizvoda iz Hladnog rata, artljijerske i pješadijske municije.
"Na tom planu u Federaciji BiH postoje inicijative za neke nove proizvode pogotovo kada je u pitanju domen bespilotnih letjelica", navodi Džebić.
U oktobru 2025. je premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić, prilikom posjete kompaniji BNT u Novom Travniku naveo da će ova firma početi sa proizvodnjom dronova sa mehanizmima za nošenje tereta.
Projekat je u pravnom zastoju, nakon što je ministar ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac u januaru 2026. oduzeo dozvolu za proizvodnju dronova BNT-u jer su, kako je tada saopšteno, prekršili niz odredbi Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme.
Ministarstvo je navelo da količine i tehničke karakteristike dronova nisu odgovarale prijavljenim podacima, dok je BNT tvrdio da nije ni zaprimio rješenje o oduzimanju dozvole.
U Spoljnotrgovinskoj komori BiH ocjenjuju da je vojnoj industriji potrebna dugoročna i kontrolisana podrška institucija, obzirom da je veći dio kompanija u javnom vlasništvu.
"Kao vlasnici, entitetske vlade mogu podržavati kompanije kroz dokapitalizaciju, ulaganja u nove proizvodne linije i tehnologiju, povoljne kredite i garancije, razvoj novih proizvoda, obuku kadrova te izgradnju laboratorijskih i ispitnih kapaciteta", nabrajaju iz Komore.
U Federaciji BiH, za koordinaciju, nadzor i razvoj ove industrijske grane je zadužena Federalna direkcija za namjensku industriju. Iako osam kompanija vojne industrije u vlasništvu Vlade FBiH posluje samostalno, kroz Direkciju dobijaju razvojne i strateške smjernice.
U Republici Srpskoj takvo nešto ne postoji, obzirom da su samo dvije kompanije, banjalučki Kosmos i Bijeljinski Orao u javnom vlasništvu.
