Slučaj u kojem je "Igman" iz Konjica uplatio stotine hiljada eura na račun prevaranata pokazuje da ni ključne firme vojne industrije u Bosni i Hercegovini nisu imune na kibernetički kriminal.
Najveći proizvođač municije "Igman" je tokom poslovne prepiske s neimenovanim partnerom iz Turske zaprimio poruku s gotovo identične e-mail adrese u kojoj je naveden novi račun za uplatu.
Tek nakon izvršene transakcije utvrđeno je da novac nije završio kod stvarnog turskog partnera.
Iz "Igmana" nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Europa (RSE) o pojedinostima slučaja, ali su u saopštenju objavljenom 30. jula potvrdili da su prevareni, da su obavijestili policiju i svoju poslovnu banku te pokrenuli postupak povrata sredstava, od kojih je jedan dio pronađen i blokiran.
Prema registru Centralne banke Bosne i Hercegovine, "Igman" ima otvorene račune u ASA banci koja je u vlasništvu domaćih privatnih kompanija, te Turkish Ziraat banci, koja posluje kao podružnica velike turske državne banke T.C. Ziraat Bankasi.
Nijedna od ovih banaka nije odgovorila na upit RSE-a o ovom slučaju, vlastitim procedurama kontrole transakcija i postupku povrata sredstava, do momenta objave ovog teksta.
Prema navodima javnog servisa Federalna televizija (FTV), oko 600.000 eura otkriveno je na računu u Nizozemskoj i blokirano, dok je oko 180.000 eura prebačeno na tri računa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Povrat tog novca mogao bi trajati mjesecima.
Bankari upozoravaju na dodatne provjere
Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, kazao je za RSE da je ovo slučaj u kojem je klijent dobrovoljno unio broj računa i izvršio uplatu na određeni račun.
"Banke imaju određene mehanizme kada primijete da je nešto neuobičajeno, pa o tome obavještavaju klijente i preduzimaju odgovarajuće mjere Međutim, nije moguće da banka provjerava svaki broj računa za svaku pojedinačnu transakciju jer za to nema ni resurse ni tehničke mogućnosti", kazao je Ražanica za RSE.
On navodi i da ovakve prijevare nisu rijetke i da se uglavnom ne temelje na upadu u bankovne sisteme ili upotrebu sofisticiranog zlonamjernog softvera.
"Napadači prate elektroničku komunikaciju između poslovnih partnera, proučavaju način na koji zaposlenici komuniciraju i u pogodnom trenutku šalju poruku koja izgleda gotovo identično izvornoj", pojasnio je Ražanica za RSE.
U takvim porukama najčešće se navodi da je došlo do promjene bankovnog računa i da se buduće uplate trebaju izvršavati na novi račun, tzv. IBAN.
Ražanica upozorava da je dodatna provjera ključna zaštitna mjera na koju banke redovno upozoravaju svoje klijente budući da same nemaju mogućnost provjeravati svaki bankovni račun u zemlji i posebno u inostranstvu.
"Kada stigne obavijest o promjeni računa za plaćanje, takvu informaciju treba potvrditi telefonom ili drugim neovisnim komunikacijskim kanalom", naglasio je Ražanica.
Dodao je da kriminalne skupine često mjesecima prate poslovnu komunikaciju kako bi naučile stil pisanja zaposlenika i odabrale trenutak kada će lažni zahtjev djelovati vjerodostojno.
Brzina reakcije nakon otkrivanja prijevare često je odlučujuća u tome hoće li sredstva biti vraćena, navode na zvaničnoj stranici SWIFT-a, sistema putem kojeg se prenosi novac između banaka širom svijeta.
Nakon što oštećena firma obavijesti svoju banku, banka pošiljatelja može kroz sistem SWIFT-a pokrenuti postupak zaustavljanja ili opoziva međunarodne transakcije te od banke primatelja zatražiti blokadu ili povrat sredstava ako ona još nisu prenesena dalje.
Ako se novac i dalje nalazi na računu primatelja, sredstva mogu biti privremeno zamrznuta.
Kada se prebace kroz više država ili budu podignuta u gotovini, povrat postaje znatno složeniji i zahtijeva međunarodnu policijsku i pravosudnu saradnju.
Banka koja je zaprimila novac, neće ga automatski vratiti pošiljatelju i za to je potrebno ispuniti više uslova, a neki od njih je i pravosnažna sudska naredba.
Šema na koju godinama upozoravaju Europol i FBI
Policija istražuje okolnosti prijevare koja nosi obilježja takozvane Business Email Compromise (BEC) šeme, vrste prijevare na koju godinama upozoravaju Europol, američki Savezni istražni ured (FBI) i međunarodne bankarske organizacije.
Istragu vodi Sektor kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (MUP HNK) pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva u Mostaru, a saopšteno je i da u istrazi učestvuju i Obavještajno-sigurnosna agencija BiH te policije iz Evropske unije.
"Policijska uprava Konjic zaprimila je prijavu da je u poduzeću PD 'Igman' od strane jednog ili više nepoznatih počinitelja izvršena računalna prijevara te da je otuđen veći iznos novca", kazala je za RSE glasnogovornica MUP-a HNK Ilijana Miloš koja nije mogla iznijeti više detalja budući da istraga još traje.
BiH nema strategiju informatičke sigurnosti
"Igman" je saopštio i da provodi reviziju sistema informatičke sigurnosti i poslovnih procedura kako bi smanjio rizik od sličnih incidenata u budućnosti.
Iz Centra za sigurnosne studije (CSS) u Sarajevu su ocijenili da ovaj incident upućuje na ozbiljne nedostatke u području kibernetičke zaštite, posebno zato što je riječ o preduzeću u većinskom državnom vlasništvu i jednom od ključnih proizvođača namjenske (vojne) industrije u zemlji.
Predsjednik CSS-a Denis Hadžović kazao je kako slučaj ne bi trebalo promatrati kao izolirani incident te je pozvao vlasti da ubrzaju donošenje strategije kibernetičke sigurnosti, uspostavu funkcionalnog državnog CERT-a (Nacionalno središte za računalnu sigurnost) i jačanje zaštite kritične infrastrukture.
"Igman" iz Konjica osnovan je u vrijeme bivše Jugoslavije, a danas zapošljava oko 1.300 radnika i izvozi proizvode u više od 50 zemalja.
Firma je u većinskom vlasništvu Vlade entiteta Federacije Bosne i Hercegovine, a nedavno je objavila da je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila dobit veću od 1,22 miliona eura.
