Dostupni linkovi

Netanyahu bio pod pritiskom da dozvoli pomoć Gazi, 52 poginulo u novim napadima Izraela


Palestinci čekaju na porciju kuhane hrane iz dobrotvorne kuhinje u Džabaliji na sjeveru Pojasa Gaze, 17. maja 2025.
Palestinci čekaju na porciju kuhane hrane iz dobrotvorne kuhinje u Džabaliji na sjeveru Pojasa Gaze, 17. maja 2025.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u ponedjeljak da je njegova odluka da obnovi dostavljanje pomoći Gazi poslije višesedmične blokade došla nakon pritiska saveznika.

U video izjavi objavljenoj na društvenim mrežama, Netanyahu je naveo da su saveznici Izraela izrazili zabrinutost zbog "slika gladi" i da su mu izraelski "najveći prijatelji na svijetu", ne pominjući koji, rekli da su "prizori masovne gladi nešto što ne mogu da podnesu, ne mogu da prihvate" i da "neće moći da ga podrže", prenosi AP.

"Stoga da bismo ostvarili pobjedu, treba nekako da riješimo problem", dodao je Netanyahu.

Precizirao je da će biti dozvoljena "minimalna pomoć", ali nije rekao kada.

Izraelske vlasti su u nedjelju saopštile da će nastaviti isporuku pomoći na ratom pogođenu teritoriju nakon potpunog zaustavljanja uvoza od početka marta, i potvrdili da je blokada robe, uključujući gorivo, hranu i lijekove, imala za cilj da pojača pritisak na militantnu grupu Hamas u Gazi.

Višesedmični prekid dostavljanja pomoći produbio je već tešku humanitarnu krizu i podstakao upozorenja stručnjaka na masovnu glad.

Promjena pristupa je uslijedila nakon što je Izrael pokrenuo novu ofanzivu za zauzimanje Gaze, raseljavanje stotina hiljada Palestinaca i obezbjeđivanje dostavljanja pomoći unutar teritorije.

Izraelske vlasti su navele da su ovo načini da se Hamas, kojeg su Sjedinjene Države i Evropska unija označili kao terorističku organizaciju, podstakne na pristanak na sporazum o prekidu vatre pod izraelskim uslovima.

Civilna odbrana u Gazi saopštila je u ponedjeljak, iznoseći novi bilans, da je najmanje 52 ljudi poginulo u napadima izraelske vojske koja je intenzivirala ofanzivu, prenosi AFP.

"Izraelsko bombardovanje Gaze nastavilo se od ponoći i trajalo je tokom prvih sati prije podneva, a u njemu je poginulo 52 ljudi", rekao je za AFP portparol civilne odbrane Mahmud Basal.

On je rekao da se bombardovanje nastavilo u ponedjeljak tokom popodneva i da su izraelske snage proširile kopnenu operaciju.

Izraelskih napada je najviše bilo oko grada Kan Junisa, na jugu opkoljene palestinske teritorije, a posebno oko bolnice Naser čija je zgrada teško oštećena.

U sjevernom djelu Pojasa Gaze je poginulo nekoliko ljudi, od čega dvije osobe u napadu drona na šator osoba raseljenih zbog rata, a izraelske snage su ubile nekoliko ljudi u dvorištu Indonežanske bolnice na sjeveru Gaze.

Indonežanske bolnica u Beit Lahiji, na sjeveru, već je nekoliko dana okružena izraelskom vojskom koja tvrdi da je, kao i druge civilne zgrade, Hamas koristi u vojne svrhe, što taj pokret negira.

Nakon pokretanja izraelske ofanzive u martu, više od 1.500 Palestinca je ubijeno, čime je broj poginulih na toj teritoriji povećan na 53.330 od početka izraelske ofanzive pokrenute kao odmazdu za napad Hamasa iz Gaze 7. oktobra 2023. godine.

U tom napadu tog dana stradalo je 1.218 ljudi na izraelskoj strani, uglavnom civila, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim podacima.

Izrael tvrdi da je 58 talaca i dalje u zatočeništvu, a za oko 23 se kaže da su živa. Mnogi od 250 talaca koje su oteli militanti predvođeni Hamasom u napadu 2023. oslobođeni su u skladu sa sporazumima o prekidu vatre.

XS
SM
MD
LG