Svjetski mediji analizirali su mogućnost otvorenog rata između Izraela i Irana nakon žestokih međusobnih raketnih udara u četvrtak, a koji su uslijedili nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju iz nuklearnog sporazuma sa Iranom, što je bila tema na 'Zašto?'.
Nakon što se sreo sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom prošle sedmice, francuski predsjednik Emmanuel Macron je predvidio dvije stvari -- da će se Sjedinjene Države povući iz nuklearnog spoarzuma sa Iranom i da će ta odluka dovesti do rata, piše Amanda Erickson u analizi Washington Posta:
‘Uskoro bi mogao biti u pravu po obje osnove.’
Situacija između Izraela i Irana je brzo eskalirala, i iako napetost između Izraela i Irana nije, naravno, ništa novo, naglo ubrzanje nasilja između dvije zemlje je razlog za zabrinutost, piše Erickson, dodavši ‘i to je gotovo sigurno rezultat Trumpove odluke’.
Rasplamasavanje sukoba između dva rivala nije čak ni jedina, ili najveća opasnost, smatra ona, jer ‘mogućnost utrke u nuklearnom naoružanju u regionu koji je sve više razbijen i nestabilan je zastrašujuća. Čak i samo nagovještaj nuklearne aktivnosti u Iranu može biti dovoljno da nastane katastrofa’.
Izraelski premier Benjamin Netanjahu ne taji da je spreman da interveniše direktno u Iranu da bi uništio iranska nuklearna postrojenja, no najgori scenario bi mogao biti ne brutalni regionalni rat koji bi ugrozio hiljade života, već američka intervencija sa ogromnim globalnim posljedicama, zaključuje Erickson uz podsjećanje na osvrt uredničkog kolegija Washington Posta nakon Trumpove odluke o povlačenju iz iranskog nuklearnog sporazuma:
‘Saudijci i Izraelci se možda nadaju da će Trumpova odluka povući Sjedinjenje Države nazad na Bliski istok kroz sukob sa njihovim neprijateljem. Predsjednik je često govorio da ne želi daljnje bliskoistočne ratove; njegova odluka je jedan upravo učinila izvjesnijim.’
Kako se broj izraelski zračnih udara u Siriji povećavao u protekle četiri godine, tako je rasto i strah da će svaki naredni biti onaj koji će preliti čašu, a ti strahovi su dostigli klimaks u četvrtak nakon najvećeg napada do sada na iransku vojnu infrastrukturu u toj zemlji, piše bliskoistočni dopisnik Martin Chulov u analizi Guardiana.
Ti udari su bili odgovor na prve direktne iranske napade na Izrael od iranske revolucije 1979. kada su bivši saveznici postali ljuti neprijatelji za koje su njihove sukcesivne vođe vjerovale da se kreću ka neizbježnom ratu, piše Chulov, i dodaje da su mnogi mislili da je ovosedmična raketna razmjena moglu biti uvod u taj obračun:
‘No, to ne označava novu fazu u ovom vrlo opasnom suočavanju.’
Obje države i dalje vrlo dobro osjećaju dokle može ići druga strana, pa tako Iran zna da je njegova rastuća vojna moć uznemirila Izrael, ali također posjedule strateško strpljenje da izdrži izraelske udare, dok Izrael zna da iako je iranski napad neželjeni presedan, to je skoro sasvim sigurno osveta, a ne prvi plotun u otvorenom ratu, koji ne želi nijedan strana, bar za sada, zaključuje novinar londonskog dnevnika:
‘Iskra koja bi konačno mogla zapaliti stvari leži ne u svjesnom činu, već u pogrešnoj procjeni.’
