Opšti izbori u BiH održaće se 3. oktobra, objavila je zvanično u srijedu Centralna izborna komisija BiH. Više od tri miliona birača sa pravom glasa biraće vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, a izbori će koštati 12,6 miliona KM.
Predsjednica Centralne izborne komisije BiH (CIK) Irena Hadžiabdić napomenula je da je rok za prijavu stranaka koji će učestvovati na šestim po redu opštim izborima nakon rata u BiH 21. maj:
„Ove prijave će CIK ovjeriti do 5. juna. Nakon toga koalicije i liste nezavisnih kandidata mogu podnositi svoje prijave. 22. juna počinje proces podnošenja kandidatskih listi koji traje do 5. 7. i očekuejmo da nakon toga uslijedi i proces podnošenja kompenzacijskih listi od 30. jula do 4. avgusta, tako da bismo 19. avgusta mogli objaviti konačne liste kandidata u svim službenim glasnicima.“
CIK donijela je odluku da ove godine otvori biračka mjesta u ambasadama i konzularnim predstavništvima BiH u svijetu kako bi bh. državljani koji žive u inostranstvu mogli učestvovati na izborima:
„Planiramo organizaciju glasanja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u 22 zemlje. Na ovoj listi se više ne nalaze ni Moskva ni Njujork ni Australija ni Kanada na osnovu zaista alarmantno malog broja zainteresovanih građana sa prebivalištem u ovim gradovima i zemljama, tako da oni u svakom slučaju uvijek mogu glasati putem pošte.“
Izbori, koji će ove godine koštati 12,6 miliona KM, skuplji su odnosu na prethodne, održane prije četiri godine, a iz CIK objašnjavaju da je to zbog većeg broja birača, biračkih mjesta, te zbog edukacije koju će organizovati za birače u inostranstvu zbog komplikovanih procedura prijave i ispunjavanja obrazaca. Inače, svi podaci o prijavama dostupni su na veb stranici Centralne izborne komisije BiH.
Četiri godine neuspješnih razgovora
Izbore u ovoj godini Bosna i Hercegovina dočekuje sa više od pola miliona nezaposlenih, bez vizne liberalizacije i sa najavama evropskih institucija da će biti isključena iz Vijeća Evrope jer nije bila u stanju da provede odluku Suda za ljudska prava i manjinama omogući kandidovanje na izborima.
Lazar ProdanovićMandatni period postojeće vlasti u prethodne četiri godine protekao je, uglavnom, u neuspješnim razgovorima po inim restoranima i hotelima, te svađama u poslaničkim klupama, u kojima se raspravljalo ko je počeo rat. Svakim danom zemlja je, umjesto približavanja, sve udaljenija od Evrope, pa se sa pravom postavlja pitanje šta Bosanci i Hercegovci mogu očekivati u naredne četiri godine.
Ako je suditi po izjavama bh. političara, značajnijih promjena neće biti, jer i dalje ostaju istrajni u stavovima koje su zastupali protekle četiri godine.
Funkcioner SNSD-a Lazar Prodanović:
„Potrebna je veća spremnost za kompromis i dijalog. Prije svega smatram da je potrebno graditi BiH u skladu s interesima svih njenih konstitutivnih naroda, entiteta i građana, da se češće koristi spremnost za dogovor o nekim suštinskim pitanjima, a ne da se nekada, kao što je slučaj kada su u pitanju ustavna ili zakonska rješenja, pokušavaju iznuditi određenim pritiskom. Smatram da bi za BiH bilo izuzetno značajno ukidanje Kancelarije visokog predstavnika i njena transformacija u kancelariju predstavnika EU u BiH.“
Božo LjubićPojam kompromisnog rješenja već godinama je dio retorike kojom se služe bosanskohercegovački političari, a da praktično nikada ništa od toga nisu primijenili u praksi. To potvrđuje i ocjena predsjednika HDZ 1990 Bože Ljubića, koji kaže da je insistiranje na kompromisu i dovelo Bosnu i Hercegovinu u postojeće stanje. Ljubić zbog toga nadu za poboljšanje postojećih odnosa u BiH polaže u međunarodnu zajednicu:
„Europa ne može trpjeti jedno potencijalno žarište destabilizacije i mislim da će oni zbog svojih interesa na tome insistirati.“
Stranka za BiH već godinama je dio vladajuće koalicije i često su njeni zvaničnici u javnosti iznosili stavove o potrebi veće i snažnije uloge međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Ipak, čini se da i ova politička partija posustaje u tim principima. Potpredsjednik stranke Beriz Belkić:
„Nikada kategorično i jasno nisu rekli šta su evropske vrijednosti. I nikada nisu rekli: ’Gospodo, ako vaša zemlja nema jedinstven ekonomski prostor, a jedinstven ekonomski prostor je slobodan protok ljudi, roba, kapitala, jedinstvina pravila, uređena sigurnost itd., vi ne možete biti član EU.’ Dakle, nikada tako nisu to rekli - nego što se dogovore tri naroda. Dakle, to je jedan, po meni, prilično komformistički pristup, jedan neinteres za ovu zemlju, tako da ja nemam više nekih iluzija da će međunarodna zajednica odlučnije promicati svoje vrijednosti.“
Bez drugih na vlasti nema promjene
Nermin NikšićI dok su sadašnji predstavnici vlasti ubijeđeni kako će politička slika Bosne i Hercegovine nakon 3. oktobra biti skoro ista kao i do sada, opozicione stranke su ubijeđene u pobjedu na izborima - jer, kako ističu, bez toga neće biti moguće promjene u Bosni i Hercegovini. Generalni sekretar SDP-a Nermin Nikšić:
„Sasvim je jasno i nemoguće da ovako dijametralno suprotstavljeni stavovi od strane aktuelne vlasti ne mogu rezultirati bilo kakvim rješenjem. Dakle, mora se naći neko rješenje koje će u ovom trenutku biti zadovoljavajuće, koje neće biti maksimalističko za one koji bi htjeli maksimalističko, ali neće biti ni ispod nekog nivoa koji zahtjeva rješavanje ovih stvari koji su, u najmanju ruku, odlukama pravosudnih međunarodnih institucija ili viđenjem nas, kao građana i kao političkih partija u BiH, problem razvoju i napretku BiH.“
Predsjednik Naše stranke Bojan Bajić:
„Mislimo da ovo društvo gubi i da nema prostora da nastavi ovako kako sada ide, jer ocjena da sada u ovoj zemlji živi 3,5 miliona siromaha je jedina istina koja postoji u ovoj zemlji.“
A da se nešto na bolje ne može promijeniti na unutrašnjem i vanjskom polju u naredne četiri godine sa strankama koje čine sadašnju koaliciju, potvrđuju i analitičari. Tanja Topić ističe da je ključna odluka u rukama građana Bosne i Hercegovine. Ukoliko budu ponovo glasali za iste, snosiće podjednaku odgovornost za to što će im država i dalje kaskati ne samo za Evropom već i za susjedima:
„Do promjena može doći samo pod uslovom da imamo potpuno drugačiji odnos snaga, odnosno da imamo drugačiju vladajuću strukturu i da imamo omjer onih političkih snaga koje su na vlasti potpuno drugačiji nego što je to do sada. Drugi uslov je - i to je jedino što možda može djelovati poticajno na BiH i na neko razdrmavanje ovdašnjih tzv. političkih elita - ukoliko susjedi budu išli krupnim koracima ka EU, pritom mislim na Hrvatsku i Srbiju.“
Predsjednica Centralne izborne komisije BiH (CIK) Irena Hadžiabdić napomenula je da je rok za prijavu stranaka koji će učestvovati na šestim po redu opštim izborima nakon rata u BiH 21. maj:
„Ove prijave će CIK ovjeriti do 5. juna. Nakon toga koalicije i liste nezavisnih kandidata mogu podnositi svoje prijave. 22. juna počinje proces podnošenja kandidatskih listi koji traje do 5. 7. i očekuejmo da nakon toga uslijedi i proces podnošenja kompenzacijskih listi od 30. jula do 4. avgusta, tako da bismo 19. avgusta mogli objaviti konačne liste kandidata u svim službenim glasnicima.“
CIK donijela je odluku da ove godine otvori biračka mjesta u ambasadama i konzularnim predstavništvima BiH u svijetu kako bi bh. državljani koji žive u inostranstvu mogli učestvovati na izborima:
„Planiramo organizaciju glasanja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u 22 zemlje. Na ovoj listi se više ne nalaze ni Moskva ni Njujork ni Australija ni Kanada na osnovu zaista alarmantno malog broja zainteresovanih građana sa prebivalištem u ovim gradovima i zemljama, tako da oni u svakom slučaju uvijek mogu glasati putem pošte.“
Izbori, koji će ove godine koštati 12,6 miliona KM, skuplji su odnosu na prethodne, održane prije četiri godine, a iz CIK objašnjavaju da je to zbog većeg broja birača, biračkih mjesta, te zbog edukacije koju će organizovati za birače u inostranstvu zbog komplikovanih procedura prijave i ispunjavanja obrazaca. Inače, svi podaci o prijavama dostupni su na veb stranici Centralne izborne komisije BiH.
Četiri godine neuspješnih razgovora
Izbore u ovoj godini Bosna i Hercegovina dočekuje sa više od pola miliona nezaposlenih, bez vizne liberalizacije i sa najavama evropskih institucija da će biti isključena iz Vijeća Evrope jer nije bila u stanju da provede odluku Suda za ljudska prava i manjinama omogući kandidovanje na izborima.
Ako je suditi po izjavama bh. političara, značajnijih promjena neće biti, jer i dalje ostaju istrajni u stavovima koje su zastupali protekle četiri godine.
Funkcioner SNSD-a Lazar Prodanović:
„Potrebna je veća spremnost za kompromis i dijalog. Prije svega smatram da je potrebno graditi BiH u skladu s interesima svih njenih konstitutivnih naroda, entiteta i građana, da se češće koristi spremnost za dogovor o nekim suštinskim pitanjima, a ne da se nekada, kao što je slučaj kada su u pitanju ustavna ili zakonska rješenja, pokušavaju iznuditi određenim pritiskom. Smatram da bi za BiH bilo izuzetno značajno ukidanje Kancelarije visokog predstavnika i njena transformacija u kancelariju predstavnika EU u BiH.“
„Europa ne može trpjeti jedno potencijalno žarište destabilizacije i mislim da će oni zbog svojih interesa na tome insistirati.“
Stranka za BiH već godinama je dio vladajuće koalicije i često su njeni zvaničnici u javnosti iznosili stavove o potrebi veće i snažnije uloge međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Ipak, čini se da i ova politička partija posustaje u tim principima. Potpredsjednik stranke Beriz Belkić:
„Nikada kategorično i jasno nisu rekli šta su evropske vrijednosti. I nikada nisu rekli: ’Gospodo, ako vaša zemlja nema jedinstven ekonomski prostor, a jedinstven ekonomski prostor je slobodan protok ljudi, roba, kapitala, jedinstvina pravila, uređena sigurnost itd., vi ne možete biti član EU.’ Dakle, nikada tako nisu to rekli - nego što se dogovore tri naroda. Dakle, to je jedan, po meni, prilično komformistički pristup, jedan neinteres za ovu zemlju, tako da ja nemam više nekih iluzija da će međunarodna zajednica odlučnije promicati svoje vrijednosti.“
Bez drugih na vlasti nema promjene
„Sasvim je jasno i nemoguće da ovako dijametralno suprotstavljeni stavovi od strane aktuelne vlasti ne mogu rezultirati bilo kakvim rješenjem. Dakle, mora se naći neko rješenje koje će u ovom trenutku biti zadovoljavajuće, koje neće biti maksimalističko za one koji bi htjeli maksimalističko, ali neće biti ni ispod nekog nivoa koji zahtjeva rješavanje ovih stvari koji su, u najmanju ruku, odlukama pravosudnih međunarodnih institucija ili viđenjem nas, kao građana i kao političkih partija u BiH, problem razvoju i napretku BiH.“
Predsjednik Naše stranke Bojan Bajić:
„Mislimo da ovo društvo gubi i da nema prostora da nastavi ovako kako sada ide, jer ocjena da sada u ovoj zemlji živi 3,5 miliona siromaha je jedina istina koja postoji u ovoj zemlji.“
A da se nešto na bolje ne može promijeniti na unutrašnjem i vanjskom polju u naredne četiri godine sa strankama koje čine sadašnju koaliciju, potvrđuju i analitičari. Tanja Topić ističe da je ključna odluka u rukama građana Bosne i Hercegovine. Ukoliko budu ponovo glasali za iste, snosiće podjednaku odgovornost za to što će im država i dalje kaskati ne samo za Evropom već i za susjedima:
„Do promjena može doći samo pod uslovom da imamo potpuno drugačiji odnos snaga, odnosno da imamo drugačiju vladajuću strukturu i da imamo omjer onih političkih snaga koje su na vlasti potpuno drugačiji nego što je to do sada. Drugi uslov je - i to je jedino što možda može djelovati poticajno na BiH i na neko razdrmavanje ovdašnjih tzv. političkih elita - ukoliko susjedi budu išli krupnim koracima ka EU, pritom mislim na Hrvatsku i Srbiju.“
