Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Veliki broj nevažećih glasačkih listića pokazuje revolt


Ilustrativna fotografija
Od ukupno 135 hiljada birača u Podgorici, na glasanje na tek održanim lokalnim izborima je izašlo oko 93 i po hiljade građana sa pravom glasa, što premašuje dvije trećine ukupnog biračkog tijela glavnog grada. Međutim, zanimljivo je da je na podgoričkim biračkim mjestima izbrojano 1.800 nevažećih listića.

S obzirom da je to u odnosu na ukupan broj izašlih nešto manje od 2 posto, ovaj podatak ne predstavlja pokazatelj neke drastične pojave, ali apsolutan broj od 1.800 ipak govori da je skoro dvije hiljade ljudi, u biračku kutiju ubacilo neispravan listić.

Goran Đurović iz Demokratskog centra i autor brojnih tekstova kojima bilježi i komentariše razne društvene pojave, kaže da se radi o dobro poznatoj pojavi - pritiscima koje građani trpe, ali im se na različite načine odupiru:

,,Po meni, najviše se radi o ljudima koji rade u državnim organima, koji su u nekim privatnim firmama bliskim vladajućoj garnituri i da su po naredbi prinuđeni da izađu. Naravno, ti njihovi naredbodavci, misleći da su oni njihovi sigurni glasači, a ovi, negdje duboko u sebi nijesu saglasni sa ovim što nam se dešava, kao revolt oni im ne daju glas već ponište listić, kako bi on bio nevažeći."


Najviše se radi o ljudima koji rade u državnim organima, koji su u nekim privatnim firmama bliskim vladajućoj garnituri i da su po naredbi prinuđeni da izađu.

Izborni listići se proglašavaju nevažećim ukoliko nijesu popunjeni na zakonom propisan način, pa bi se moglo pomisliti da jednostavo ljudi nijesu pravilno zaokružili svoje favorite. Ipak, teško je povjerovati sa čak dvije hiljade Podgoričana nije bilo u stanju da izađe na kraj sa tako jednostavnom formom, kao što je zaokruživanje jedne od ponuđenih opcija.

Nezadovoljstvo političkom scenom

Tome u prilog govori i iskustvo sa prethonih lokalnih izbora na Cetinju, kada je nevažećih listića bilo čak 10 procenata, a da se pritom nije radilo o formalnim nepravilnostima, već namjeri, realizovanoj crtanjem jednostavnih karikatura, pa čak i spomenika.

Da poništavanje listića predstavlja vrstu otpora, smatra i Božina Mrdović psiholog, ali i čovjek sa izvjesnim iskustvom opozicionog djelovanja.

"Jedan dio ljudi koji su apstinenti, a koji maju neke svoje obaveze prema vlasti da izađu na biračka mjesta, oni svoje listiće čine nevažećim, jer ne može se nijednom drugom činjenicom objasniti to niti opravdati, u smislu da su neuki birači nego samo kao unutrašnji otpor nekoj obavezi zbog koje su oni morali da se pojave na biralištu."


Milica Kovačević
, koordinatorka Centra za demokratsku tranziciju, nevladine organizacije sa velikim iskustvom u praćenju izbora u Crnoj Gori, kaže da je značajan broj poništenih listića odraz nezadovoljstva kvalitetom političke ponude.

"U Crnoj Gori ljudi još uvijek percipiraju pravo glasa, ne kao pravo nego i kao neku vrstu obaveze. Vi znate da je odziv prilično visok, a u nedostatku kvalitetne ponude, oni smatraju da su prosto izvršili svoju dužnost i saopštili svoj neki stav poništavajući listić. Postoje zemlje gdje je to praksa, kao što su zemlje bivšeg Sovjetskog saveza, generalno istočnog bloka, da postoje odgovori na glasačkom listiću "protiv svih" ili "nikog od navedenih" i ta opcija je omogućila jednu ozbiljniju analizu. A ovako se ne može sa sigurnošću utvrditi da se radi o tome, ali uvijek kada imamo visok broj listića treba da znamo da ima onih ljudi koji tako izražavaju nezadovoljstvo političkom scenom."

*********
Pročitajte i ovo:
Izborni uspjeh DPS-a na sjeveru rezultat ucjena?
Opozicija traži uzrok lošeg izbornog rezultata
DPS-u 12 opština, bez većine u Podgorici
Četiri godine nezavisnosti: Napredak i izazovi
Birači izloženi političkoj segregaciji
Predizborna kampanja uz jezik uvreda i teških riječi
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG