Dostupni linkovi

Hrvatska vojska bez regruta od naredne godine


Croatia, Croatian Armed Forces,11Oct2007

Jedna od odluka koje će biti izglasane u posljednjim satima zasjedanja ovog saziva hrvatskog Sabora bit će i ona o profesionalizaciji Hrvatske vojske.

Od 1. siječnja sljedeće godine zamrzava se redovito pozivanje ročnika, a potreban broj vojnika popunjavat će se isključivo dobrovoljcima. Dok vlast kaže kako se radi o ozbiljnoj uštedi, oporba tvrdi kako se radi o potezu bez ozbiljnijih analiza.

Ukupno 117 milijuna kuna, odnosno oko 16 milijuna eura, uštedjet će se saborskom odlukom da se sa 1. siječnjem sljedeće godine «zamrzne» dalje pozivanje ročnika u Hrvatsku vojsku. Ministar obrane Berislav Rončević:

«Budimo iskreni, danas u Hrvatsku vojsku kao ročnici dolaze oni koji žele. Oni koji to nisu htjeli, izjavili su prigovor savjesti. Nećemo sada ovdje u to ulaziti i preispitivati njihovu savjest, to ostavljamo njima, ali više se nego uvjeren da će biti puno dragovoljnih ročnika i da neće biti manje hrvatskih vojnika nego što ih je danas.»

Planirana veličina profesionalnih Oružanih snaga je 16 tisuća ljudi, a popuna tog broja bit će isključivo dragovoljna, sa najviše dvije tisuće ročnika godišnje. U slučaju potrebe pozivanje ročnika se «odmrzava», a obavljene analize kažu kako ne bi bilo problema ni sa popunom Oružanih snaga iz pričuve – sada je u pričuvi 750 tisuća ljudi, a prema projekciji za sedam godina u njoj bi bilo 440 tisuća ljudi. Savjetnik za sigurnost, umirovljeni general-pukovnik Mate Laušić, u izjavi za naš radio pozdravlja odluku o «zamrzavanju» daljeg novačenja:

«Apsolutno podržavam profesionalizaciju Hrvatske vojske, da sredstva koja su do sada trošena – 20 tisuća i više u jednom kontingentu ročnika i više – budu upotrijebljena za dizanje standarda profesionalne vojske, za opremu, naoružanje i svakodnevni život vojnika u vojarnama, ali uz preduvjet da se dobro razradi model obuke pričuve i njihove spremnosti za upotrebu u slučaju rata.»

Naime, Laušić upozorava da, prema njegovim informacijama, zbog velikih troškova, posljednjih 10 godina nije ni bilo ozbiljnijih vježbi pričuve, nego tek «smotriranja» od po nekoliko sati ili jedan dan. Vojni analitičar Igor Tabak pozdravlja odluku, ali kaže kao ni opća, ni stručna javnost ne znaju je li iza te odluke neka cost-benefit analiza, ili čista politička odluka:

«Njemačka trenutno razmišlja – ročno ili profesionalno, pa se izgleda više naginju na profesionalnu stranu. Ali kod njih je to više pitanje konkretne procjene isplativosti, a kod nas mi se čini da postoji čisto politička činjenica da je služenje vojske nepopularno, posebno među mladim ljudima. Kod nas su to političke igre.»

Ministar obrane u prvoj polovici mandata Račanove vlade, narodnjak Jozo Radoš, kaže za naš radio kako se on još pred pet-šest godina zalagao za profesionalizaciju Oružanih snaga:

«Ali se naši najviši politički dužnosnici nisu usuđivali donijeti tu odluku, zbog psihologije i utjecaja na percepciju građana. Ja tu odluku podržavam. A sad kad je došla sa zakašnjenjem, to je stanovita satisfakcija za ono što sam ja osobno zastupao, i kao ministar i kao zastupnik, ali žao mi je što smo izgubili pet godina, puno novaca, puno energije, mogli smo je puno korisnije upotrijebiti.»

Zamjenik načelnika Službe za vojnu obvezu u Ministarstvu obrane brigadir Miljenko Lisec, na ove kritike odgovara da se u profesionalizaciju ne kreće «naslijepo», nego temeljem Studije o profesionalizaciji i Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga, dokumenata koji su dovršeni tek unazad godinu-dvije:

«Prije pet ili šest godina to su bila naklapanja, razmišljanja o cijeni koštanja jednog, drugo ili trećeg, ali dokument koji se zove Studija o profesionalizaciji Oružanih snaga je dokument koji je sve elemente za i protiv stavio na papir, sve elemente koštanja jednog i drugog stavio na papir i činjenica je da se republika Hrvatska, kroz donošenje Dugoročnog plana razvoja opredijelila u tom smjeru.»

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG