Dostupni linkovi

Je li Hrvatska na Balkanu?


Zastava Hrvatske - ilustracija
Nedavno je u Beogradu održana stručna međunarodna rasprava o dometima i perspektivama projekta „Zapadni Balkan“. Promijenjene međunarodne okolnosti i skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju ozbiljno dovode u pitanje opstanak toga projekta.

Međunarodni eksperti ocjenjuju da je Hrvatska daleko odmakla i da je šampion eurointegracija, da su Srbija i Crna Gora iza Hrvatske ali imaju perspektivu, a da Bosna i Hercegovina, Makedonija, Albanija i Kosovo stagniraju, pa i nazaduju. Svaka iz svojih razloga. Zbog toga, a i zbog promijenjenih međunarodnih okolnosti – regija je ipak prevladala ratne konflikte, a svijet ima druge prioritete – postavlja se i pitanje samoga koncepta. Je li on zastario, gubi li na značenju?

Ne bih o toj konkretnoj raspravi i opredjeljenjima njezinih sudionika. Čitatelji se o njoj mogu informirati na ovom sajtu.

Ona me potaknula na razmišljanje – kako se suočavamo sa svijetom i jesmo li išta naučili?

Kada je polovinom 90-tih taj tajanstveni projekt „Zapadni Balkan“ došao u ove krajeve, zakukuljen i nejasan, nikada javno predstavljen, tadašnje hrvatske vlasti žestoko su mu se suprotstavile. U njemu su vidjele projekt obnove Jugoslavije po formuli „Jugoslavija minus Slovenija, plus Albanija“ i plašile građane bjelosvjetskom zavjerom protiv mlade hrvatske države. Predsjednik Tuđman bio je time opsjednut. Inovativno je shvaćao geografiju – proglasio je da Hrvatska uopće nije na Balkanu, pa se nju ne tiču nikakvi balkanski projekti. Pritiskao je prosvjetne vlasti i da se mijenjaju udžbenici i Hrvatsku izmjesti s Balkana. Uz to je tražio i da se u ukupni teritorij države uključi i more, pa je Hrvatska virtualno postala za trećinu veća. Balkan je u toj interpretaciji, naravno, bio mračni vilajet, prostor barbarstva i nekulture. Službena Hrvatska preuzela je njegovu kolonijalnu interpretaciju o kojoj je inspirativno pisala bugarska povjesničarka Marija Todorova.
Ivo Sanader
Ivo Sanader

Prisjećam se tadašnjeg zamjenika ministra vanjskih poslova Ive Sanadera koji je svaki susret s novinarima koristio za žestoko obrušavanje na ideju „Zapadnog Balkana“ . Kao premijer, koju godinu poslije, bio je njegov promotor. „Sanaderizacija“ balkanskog prostora i sada se drži poželjnim tranzicijskim ponašanjem. Ali, naravno nije se Sanader kao premijer zalagao za obnovu Jugoslavije, jer o tome u projektu i nije bila riječ, već za normalizaciju prilika i suradnju svake zemlje regije na putu u euroatlanske integracije.

To se sada političkim novogovorom zove „postkonfliktna agenda“.

Ovdašnji lideri otpočetka su znali o čemu je riječ, ali im je u vrijeme prvobitne akumulacije kapitala odgovaralo lagati građanima. Držati naciju stalno budnom i podgrijavati nacionalizam i izolacionizam, a istodobno prisvojiti, za sebe i klijente, njezina dobra – toga smo se na svim stranama u proteklom razdoblju nagledali. Posljedice ćemo još dugo plaćati.

Projekt „Zapadnog Balkana“ nije filantropska ideja. Famozna „postkonfliktna agenda“ imala je u sebi i jasni politički i geostrateški interes. Pacificirati uzavrelu regiju usred Evrope i privući je Zapadu. Nekoliko malih ratova manje, 20-tak milijuna potrošača više. I sigurni koridori. Ima u tom produktu iz međunarodne laboratorije prizvuka usrećiteljske „agende“ za nedorasle narode i države koja izaziva otpor i tjera na oprez.

Nisu ovdašnji korumpirani političari pali s neba. Jednom su bili dobrodošli na najutjecajnijim svjetskim adresama.

Sada više nisu. OK. I to je neki napredak.

Zato tom kao i nekim drugim međunarodnim projektima treba prilaziti sa zrnom soli. Racionalno i bez iluzija. Usvojiti ono što je pridonijelo miru i poboljšanju međusobne suradnje, obnovi povjerenja, izgradnji demokratskih institucija, a toga je nedvojbeno bilo.
I djelovati u vlastitom interesu, interesu vlastitih građana prije svega, ne šteteći drugima. I ne služeći drugome.
  • Slika 16x9

    Ines Šaškor

    Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE. Autorica kolumne Zrno soli na portalu RSE.

Pogledajte komentare (3)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG