U Ministarstvu zdravlja Crne Gore za Radio Slobodna Evropa (RSE) najavili su da će od sljedećeg mjeseca u Crnoj Gori biti jeftiniji neki lijekovi, među kojim Roxera, koju sedamdesetjednogodišnja penzionerka Milijana, kaže, mora da kupuje u privatnim apotekama, jer nije na listi besplatnih u državnim.
Miljana za RSE navodi kako od svoje penzije od 180 eura mora samo za lijek Roxseru protiv masnoće u krvi da izdvoji 16 ili 18 eura.
"Sin mi te lijekove zato nabavlja u Beogradu ili mi šalje kum autobusom jer ih na recept ne mogu dobiti, a u privatnim apotekama ih ima, ali su tri puta skuplje nego u Srbiji. U Beogradu je Roxera pet eura", priča Milijana za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Slično je iskustvo i penzionerke Mileve koja ima svakodnevnu terapiju za glaukom oka, kapi Xalatan, koje nabavlja preko rođaka iz Srbije.
"Tamo su te kapi oko 4 eura, a ođe kod nas više od 11 eura, a ja moram svakodnevno da ih kapam zbog pritiska oka", navodi Mileva.
Gdje je najskuplje?
Potvrdu za tvrdnje naših sagovornica o značajno većim cijenama pojedinih lijekova u Crnoj Gori u odnosu na zemljama regiona Radio Slobodna Evropa je dobio u jednom lancu apoteka (ime poznato redakciji) koje pod istim imenom posluju u Beogradu i Podgorici.
Cijena kutije tableta Roxera od 20 mg u Srbiji je 5,4 eura (666 dinara) a u Crnoj Gori 16 eura. Kapi Xalatan u Srbiji su oko 4 eura (444 dinara) a u Crnoj Gori više od 11 eura. Nijesu pomenuti lijekovi jeftiniji samo u Srbiji, cijene su niže i u drugim zemljama regiona.
Na pitanje RSE o cijenama lijekova Roxera i Xalatan koja je tri puta veća u Crnoj Gori, sekretar Ministarstva zdravlja Nikola Antović odgovorio je da će lijekovi od sljedećeg mjeseca biti jeftiniji nego u državama regiona.
"Tri lijeka koja pominjete ne nalaze se na Listi lijekova, već u slobodnoj prodaji, ali za dva od tri navedena lijeka možemo da vas informišemo da će se naći na Listi lijekova nakon njene izmjene, po nižoj cijeni od pomenute cijene u vašem pitanju", kazao je Antović.
On objašnjava da se u javnosti "često u posljednje vrijeme manipuliše, iz neznanja ili zle namjere, ili političkih pobuda, pa se razlika u cijeni lijekova na komercijalnom tržištu za dvadesetak lijekova predstavlja kao nacionalni problem broj 1, a riječ je, tvrdi Antović "o manje od 1% lijekova u prometu".
Na upit RSE zašto su cijene pojedinih lijekova u Crnoj Gori tri puta veće nego u Srbiji, Antović kaže da je crnogorska Lista lijekova jeftinija dva odsto od država regiona.
"Cijene lijekova u Crnoj Gori koji se nalaze na Listi lijekova, a izdaju se na teret Fonda za zdravstveno osiguranje, niže su u odnosu na cijene lijekova u referentnim zemljama (Srbija, Crne Gora, Hrvatska). Lista broji oko 1170 lijekova različitih oblika i jačina, kvalitetne i savremene terapije. Prema analizi koju smo izvršili, u kojoj smo poredili cijene istih lijekova koje Crna Gora i Srbija imaju na Listi, crnogorska lista je ukupno jeftinija 2%", navodi Antović.
"Očekujemo", dodaje, "da će nakon izmjene Liste koju planiramo u narednih mjesec dana, i nakon pregovora koje smo obavili sa farmaceutskim proizvođačima, naša Lista dodatno biti jeftinija u poređenju sa istim lijekovima sa srpske liste".
"Građani ne treba da kupuju lijekove koji se nalaze na Listi, ukoliko su propisani od strane ljekara, a ljekari bi trebali da se pridržavaju Liste lijekova i na taj način smanje izdatke iz džepa građana", poručuje Antović.
Antović kaže i kako cijene diktiraju proizvođači lijekova.
"Prema članu 6 Zakona o lijekovima 'organ državne uprave nadležan za poslove ekonomije vrši inspekcijski nadzor nad cijenama lijekova u prometu', pa pozivamo sve građane da nadležno Ministarstvo ekonomije obavijeste o drastičnim razlikama u cijenama na komercijalnom tržištu lijekova u Crnoj Gori. Na ovaj način upućujemo na propisani put za rješavanje ovog pitanja, pri čemu želimo da isti takav dopis dobijemo i mi u Ministarstvu zdravlja, jer ćemo razgovarati sa pojedinim proizvođačima na ovu temu. Ovakve cijene na slobodnom tržištu diktiraju isključivo proizvođači, jer distributeri i veledrogerije imaju propisanu veleprodajnu (6%) i maloprodajnu maržu (do 18%)”, kazao je Antović.
Šta kažu farmaceuti?
Na današnjem presu Agencije za lijekove i medicinska sredstva tema je bila bezbjednost lijekova i njihova primjena. Nakon prvobitnog odbijanja da odgovore na pitanje RSE o cijeni lijekova, Maja Stanković iz Agencije za lijekove je kazala da to nije njena nadležnost.
"Pitanje cijena lijekova nije pitanje samo za Agenciju već je pitanje i za ostale institucije u sistemu zdravstva", kazala je kratko Stanković.
Predstavnica Farmaceutske komore Crne Gore Katarina Milošević Kostadinović je kazala da su i farmaceuti jako zainteresovani da dobiju odgovor na isto pitanje.
"Komora kao strukovno udruženje jako je zainteresovana da dobije odgovor na pitanje zašto su lijekovi u Crnoj Gori tri puta skuplji nego u Srbiji. Ali nažalost to pitanje, koje jeste u djelokrugu našeg interesovanja, isto ostaje bez odgovora", kazala je Kostadinović.
Cijenu određuje potrošnja
Član skupštinskog Odbora za zdravstvo iz vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Halil Duković je za RSE kazao da cijenu lijekova u Crnoj Gori dominantno određuje potrošnja na tržištu. Duković objašnjava da se lijekovi nabavljaju na osnovu javnih tendera, a cijena je, tvrdi, uslovljena malim brojem stanovnika u Crnoj Gori.
"Te cijene nikad ne mogu biti na 600.000 kao recimo na pet ili deset miliona stanovnika. Vi znate da što je veća prodaja lijekova imate veći interes da spuštite cijenu. Kad je manji broj građana, manja potrošnja onda i cijene rastu. Ali je to pitanje tendera. I na tenderu se uzima najpovoljnija ponuda".
"Ali je", kaže Duković ,"takva procedura i dok se ta procedura ne izmijeni teško da mi možemo bilo kako, i na koji način uticati na formiranje cijene lijekova.
"Ja zaista sad ne znam kolike su cijene u okruženju ali vjerujem da je to samo problem u tenderima i nabavci tih lijekova", dodaje.
Na pitanje RSE da li parlamentarni Odbor za zdravstvo treba da se pozabavi tim problemom sa kojim se svakodnevno suočava jedan broj građana Crne Gore, Duković je kazao da se o toj problematici može razgovarati.
"I pozvati na kontrolno saslušanje i ministra zdravlja i direktora nadležnog fonda, pa da se zaista malo bolje informišemo", dodao je.
Nevladina organizacija KOD tokom prošle godine istraživala je cijene lijekova u Crnoj Gori i državama regiona. Na spisku koji obuhvata lijekove koji se dobijaju uz ljekarski recept, ali i one koji se kupuju, došli su kaže Srđan Perić do podataka da su cijene lijekova u Crnoj Gori i po nekoliko puta veće nego u državama regiona.
Perić za RSE kaže da je procedura nabavke lijekova preko tendera u Crnoj Gori problematična odnosno, da se postavlja pitanje zašto se crnogorski Zakon o javnim nabavkama ne prilagodi nabavci lijekova.
"Postojale su vrlo ozbiljne optužbe o kartelskom udruživanju veledrogerija kada na javnom tenderu dostavljaju ponude. I to nije primjedba koja je došla iz civilnog sektora. Bilo je dobavljača koji su izrazili sumnje da u javnim nabavkama imate sve elemente koji upućuju na neravnopravan tretman. I da su ponude prosto prilagođavane tržištu a nijesu imali u vidu ono što se odnosi na javni interes i zdravlje građana.
Zašto se u kontinuitetu bježi od izmjene zakona u tom dijelu- to je svakako pitanje za Ministarstvo zdravlja. Sa druge strane, to je pitanje za Vladu Crne Gore, zašto ne djeluje proaktivno, "jer konačnu štetu imamo svi", kaže Perić i objašnjava da je loše uređeno zakonodavstvo i raspodjela nadležnosti u formiranju cijene lijekova.
"Cijela legislativa u Crnoj Gori koja se odnosi na nabavku lijekova je koncipirana tako da ćemo imati skupe lijekove. Naš sistem javnih nabavki treba da bude prilagođen onom što je naš interes. A naš interes jeste da po što nižoj cijeni imamo što kvalitetne referentne lijekove. To znači da bi sistem javnih nabavki trebao da obezbijedi mogućnost da crnogorski sistem bude dio nekog šireg sistema", zaključio je Perić.
Crna Gora je za lijekove prošle godine potrošila 65 miliona eura, pokazuje finansijski izvještaj Fonda zdravstva za 2018. godinu.
Facebook Forum