Izjavu o ubrzanom procesu evropskih integracija, koju su 23. februara usvojili poslanici i delegati Parlamentarne skupštine BiH, a prije toga kao prijedlog bh. Predsjedništva podržali lideri parlamentarnih stranaka, komentariše politička analitičarka Ivana Marić.
RSE: Usvajanje Izjave o opredjeljenosti BiH za reforme na putu za kandidatski status a zatim i za članstvo u Evropskoj uniji prate različite izjave, od 'istorijskog koraka' do 'početka teškog puta'. Kako biste vi odredili značaj ove političke izjave?
Marić: Ovo jeste u svakom slučaju jedan korak naprijed, ali ne bih to dovodila baš u ravan s historijskim zato što ne vidim šta je tu historijsko što su političari potpisali da će raditi svoj posao. Ako bismo karikirali pa naveli šta bi bilo da nisu potpisali taj dokument, da li bi to značilo da ne bi provodili ove reforme, ekonomske, socijalne, zato što je to toliko uopćeno – mislim da to ne možemo nazvati historijskim.
Međutim, ovo što je bitno, bitno je čak možda više za Evropsku uniju, jer smo mi navikli da su političari više puta izigrali naše povjerenje, nisu radili ono što su rekli. Evropska unija je tražila nešto za šta mogu da se uhvate, da kažu: 'U redu, sada smo malo drugačije odlučili'. Tu vidim pozitivan pomak, da je ovo prvi put da su političke stranke, lideri svih parlamentarnih stranaka potpisali ovaj dokument.
Do sada je uvijek bilo da bi jedna ili dvije, tri stranke to iskorištavale, odbijale bi da potpišu, da bi se time prodale kao zaštitnici nekoga, ili naroda, ili nekog dijela stanovnika, ili entiteta. Ovaj put im to međunarodna zajednica nije dozvolila, pa smo vidjeli da su bili pritisci na Milorada Dodika, koji je odbijao to da potpiše, na početku je i SBB nešto spominjao, međutim, na kraju imamo dokument kojeg su lideri svih stranaka državnog parlamenta potpisali.
RSE: Šta sada možemo očekivati, koji su naredni koraci?
Marić: Sada se očekuje da vidimo kako će implementirati ovo što su potpisali. Iako su to samo neke uopćene forme, sada moramo vidjeti šta je zaista to. Sam potpis na dokument ne znači ništa, međutim, sada ćemo vidjeti da li su oni zaista spremni na to, posebno što je u martu najavljeno aktiviranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Tu ćemo morati odgovarati na hiljade pitanja iz Evropske unije. Tu će se onda vidjeti konkretno da li to ostaje samo na ravni simboličnog potpisa pristanka na reforme ili će se zaista uhvatiti u koštac s reformama. Ja se nekako nadam da ćemo do tada imati i vlast na federalnom i na državnom nivou, vlast koja bi mogla to da implementira, jer bez toga ne možemo ići dalje.
RSE: Međutim, vlast kojoj će osnovna platforma za djelovanje biti ova politička izjava, nije u potpunosti formirana.
Marić: Mislim da nije u redu što se zadržava formiranje vlasti na državnom nivou, tj. što HDZ BiH uvjetuje formiranje vlasti na državnom nivou formiranjem vlasti na federalnom nivou, jer za ovaj proces, za implementaciju projekata iz Evropske unijenadležnost je na državnom nivou, a onda i entiteti, međutim, znatno bi nam olakšalo ukoliko bismo imali oformljen bar još jedan nivo vlasti.
RSE: Sasvim sigurno na redu je pokretanje jednog starog problema ili vrlo bitnog dijela procesa integrisanja BiH, a to je mehanizam koordinacije među različitim nivoima vlasti kako bi Bosna i Hercegovina prema Briselu 'govorila jednim glasom'. Koliko je to zaista velika zapreka u novom pristupu EU za BiH?
Marić: To će također biti izazov, međutim, mislim da je tu više priče, pošto nije sve uvedeno u Ustav. Kada se spominju promjene Ustava, mnogi govore kako Ustav nije nikad ni usvojen. Međutim, kad vidite originalan tekst Ustava, vi vidite da smo mi dobili i nova ministarstva, i nove nadležnosti i svašta nešto je tu promijenjeno, ali to nije prošlo zvanično kroz Parlament, tako da sada, kada se priča o podjeli najdležnosti, sve je to jasno u pravnim dokumentima doneseno.
To je više stvar skupljanja političkih poena kroz govor da će se zaštititi, da se neće prenijeti nadležnosti, kao da se nadležnosti prenose nekim strancima, a ne ljudima koji sjede u državnom parlamentu. Bilo koja nadležnost - i da se prenese na državni nivo - tu su zastupljen i veliki broj nacionalnih stranaka i entiteti.
Ako se to i desi, ne može se ništa uraditi protiv ili nekog naroda, ili entiteta ili bilo čega drugog, posebno što se tiče evropskih pitanja, jer to bi trebalo da je u interesu svim građanima Bosne i Hercegovine da se to riješi, da se daju odgovori Evropskoj uniji na njihova pitanja, da se urade reforme, provedu reforme. Bilo bi pozitivno da se svađaju oko toga ko će prvi provesti reforme, a ne da se svađaju oko toga ko ne smije provoditi koje reforme, ko nije nadležan za to.
RSE: Izjavom i inicijativom Evropske unije sada se u prvi plan stavljaju ekonomske i socijalne reforme. Koliko su za ovu oblast koja je do sada bila zapostavljena zaista spremni bh. političari?
Marić: Ja se nadam da ima spremnosti kod političara – to se primijetilo, protesti prošle godine ostavili su neki trag, političari su vidjeli da građani neće trpiti baš sve, tako da će se tu potruditi da urade nešto, da se zaista stvore bolji ekonomski uvjeti, zapošljavanje, socijalni uvjeti, da se poprave socijalne kategorije. Mislim da će tu biti nekih pomaka, s tim da je tu neophodno uključiti i stručnjake, i poduzetnike, uzimati njihovo iskustvo, šta investitore sprečava da dođu, koji su to problemi s kojim se oni susreću, šta se može promijeniti, na koji način se to može promijeniti.
Postoji zaista još mnogo stvari koje mi možemo promijeniti bez ikakvih velikih napora, samo u razgovoru, uz malo konsultacije i uz malo dobre volje mogli bi se postići jako veliki učinci, tako da spriječimo i odlazak mladih ljudi, kvalitetnih i educiranih kadrova iz Bosne i Hercegovine. To vidimo na malom broju pozitivnih primjera kojima svjedočimo. Ukoliko bi se to zaista malo obimnije napravilo, neki takvi potezi na državnom nivou ili federalnom, to bi ostvarilo više radnih mjesta i više investicija.
RSE: Pretpostavke su tu, ruka podrške i pomoći iz Evropske unije takođe. Bila bi šteta još jednom odbiti slamku spasa, ali prije svega - mora se zaokružiti vlast na osnovu oktobarskih izbora.
Marić: Mislim da imamo dobru priliku. Bila bi šteta ukoliko se koalicione stranke ne dogovore i budu nam krale još više vremena, jer onda ćemo ući u peti mjesec bez vlade. Umjesto da sada već analiziramo njihovih prvih sto dana vlade, mi se još uvijek svađamo oko toga šta treba ili ne treba raditi stara vlada. Nadam se da će oni iskoristiti priliku koju su dobili, da će pokazati građanima da nisu pogriješili što su glasali za te stranke, a isto tako da će opozicija iskoristiti svoje pravo i vraćati ih na pravi put ukoliko budu skretali.
