Nakon što su se dvije islamske zajednice u Srbiji ujedinile te sredinom augusta dogovorile da im sjedište bude u Novom Pazaru, institucije Srbije danas, kao jedinu zvanično registriranu, priznaju Islamsku zajednicu Srbije u Beogradu.
To je potvrdilo Ministarstvo pravde Srbije u dopisu upućenom Ministarstvu prosvjete 2. septembra, dvije sedmice nakon potpisivanja Povelje o jedinstvenoj Islamskoj zajednici u Srbiji.
U tom dopisu, koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao na uvid, Ministarstvo navodi da je Islamska zajednica Srbije sa sjedištem u Beogradu "jedina zvanično registrovana vjerska zajednica muslimana u Srbiji".
Referirajući se na Povelju potpisanu 14. augusta u Novom Pazaru, ističe se i da je cilj dopisa izbjeći "moguće nedoumice, zloupotrebe i pogrešna tumačenja".
U Registru crkava i vjerskih zajednica sa priznatim pravnim subjektivitetom, koji vodi Ministarstvo pravde, upisana je također Islamska zajednica Srbije, sa sjedištem u Beogradu, a kao njen zastupnik naveden je Sead ef. Nasufović.
Povelja o ujedinjenju islamskih zajednica u Srbiji, koja je potpisana sredinom augusta, predviđa jednu Islamsku zajednicu sa sjedištem u Novom Pazaru, uz "duhovne, kulturne, nacionalne i institucionalne veze" sa Islamskom zajednicom u BiH.
Zbog dopisa Ministarstva pravde i evidencije u zvaničnom registru reagirao je Mevlud Dudić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji u Novom Pazaru, navodeći da se radi o "pravnom skandalu".
Dudić nije odgovarao na pozive RSE za razgovor o situaciji nakon potpisivanja Povelje, a kako je saopćio Mešihat, obratio se predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i drugim institucijama sa zahtjevom za hitan sastanak.
Na sastanku sa predstavnicima Ambasade Sjedinjenih Država u Srbiji, Dudić je 8. septembra naveo da postupanje Ministarstva, indirektno "dovodi u pitanje legitimitet jedinstvene tradicionalne Islamske zajednice u Srbiji", te da se "uzburkava vjerske i nacionalne emocije".
Ujedinjenje nakon godina podjela
Islamska zajednica u Srbiji podijeljena je 2007. godine, kada je dio imama formirao Rijaset Islamske zajednice Srbije.
Islamska zajednica Srbije vezivala se za Beograd, dok je Islamska zajednica u Srbiji imala sjedište u Novom Pazaru i veze sa Sarajevom. Između pristalica dvije strukture dolazilo je i do sukoba, uključujući slučajeve potezanja oružja i intervencije policije.
Devetnaest godina nakon podjele i djelovanja paralelnih islamskih institucija, potpisale su 14. augusta Povelju, uz posredničku ulogu privrednika, koja predviđa njihovo ujedinjenje.
Time je Islamska zajednica Srbije, koja oslanjala na Beograd, pristupila Islamskoj zajednici u Srbiji, čije je sjedište u Novom Pazaru na jugozapadu Srbije, a duhovni centar u Sarajevu u Bosni i Hercegovini.
Prema dogovoru jsedište jedinstvene islamske zajednice trebao bi biti Novi Pazar, a predvodit će je predsjednik Mešihata i muftija sandžački Mevlud Dudić.
Potpisnici su pozvali državne organe Srbije da, u skladu s Ustavom i zakonima, doprinesu prevazilaženju i ukidanju paralelnog djelovanja unutar Islamske zajednice.
Izvan dogovora ostalo je beogradsko muftijstvo, a predstavnici jedinstvene Islamske zajednice pozvali su ih na razgovor i uključivanje u proces.
Šta je pisalo u Registru?
Zvanični status Islamske zajednice i njeno uvrštavanje u Registar crkava i vjerskih zajednica, godinama je bio predmet spora između dvije strukture u Srbiji.
U odluci iz jula 2020. godine, Ustavni sud Srbije naveo je da nije bilo moguće obje upisati kao tradicionalne Islamske zajednice, jer Zakon prepoznaje jednu.
Sud je tada naveo da je u državnom registru postojao neutralni upis Islamska zajednica, bez podataka o sjedištu i osobi ovlaštenoj za zastupanje.
Ministarstvo pravde obrazložilo je tada odgađanje dugogodišnjim sporom oko kontinuiteta, organizacije, sjedišta i zastupanja Islamske zajednice. Istovremeno, dvije strukture su u praksi ostvarivale prava tradicionalne vjerske zajednice.
Ustavni sud je 2020. također naveo da država ne treba favorizirati jednu od dvije zajednice te da pitanje ujedinjenja trebaju riješiti same.
Pitanje Sarajeva
Registar crkava i vjerskih zajednica, koji vodi Ministarstvo pravde, sada navodi Islamsku zajednicu Srbije sa sjedištem u Beogradu i Seada ef. Nasufovića kao ovlaštenog zastupnika.
Iz Ministarstva pravde nisu odgovorili na upit RSE-a kada su i na osnovu kojeg akta ti podaci uneseni te da li to znači da nije uvažen dogovor potpisnika Povelje iz Novog Pazara.
Teo Taraniš, iz Akademske inicijative "Forum 10" iz Novog Pazara, smatra da je jedan od razloga odredba o vezama sa Islamskom zajednicom u Sarajevu.
Također, ističe da je Srbiji važno da institucionalno ima Islamsku zajednicu sa sjedištem u Beogradu.
"U Beogradu je verovatno shvaćeno da ovo što je dogovoreno u Novom Pazaru ne ide u prilog interesima Srbije. Interes Srbije je zapravo da ima Islamsku zajednicu u Beogradu."
On smatra i da bi postojeći odnos države mogao ponovo otvoriti prostor za tenzije te ističe da se u Novom Pazaru situacija doživljava kao odgovor države na ujedinjenje.
"Kao, evo vi ste se u Novom Pazaru ujedinili. OK, mi ćemo istog dana da zavedemo ovu islamsku zajednicu iz Beograda kao jedinu, pa se vi ujedinjujte, radite šta hoćete, ali mi priznajemo samo ovu jednu", kaže on.
Taraniš kaže da bi se situacija mogla, među ostalim, odraziti na vjeronauku i pitanje ko će ubuduće predlagati liste nastavnika.
Prema njegovim riječima, dvije islamske zajednice ranije su Ministarstvu prosvjete dostavljale odvojene spiskove vjeroučitelja koje je Ministarstvo prihvatalo. Sada bi, smatra, mogao nastati problem ukoliko bi nastavnici iz Novog Pazara morali tražiti odobrenje od Islamske zajednice sa sjedištem u Beogradu.
"Svake godine kad počne nova školska godina imat ćete isti problem da će neko odavde morati da šalje spisak ljudi u Beograd toj islamskoj zajednici pa da oni stave potpis", kaže Taraniš.
Rijaset Islamske zajednice u BiH čestitao je nakon potpisivanja Povelje njenim potpisnicima, ocijenivši da je riječ o koraku ka prevazilaženju dugogodišnjih podjela i obnovi zajedništva muslimana u Sandžaku i Srbiji.
Do objave teksta, nije odgovorio na upit RSE za razgovor o zvaničnoj evidenciji institucija Srbije i kako će to utjecati na situaciju unutar Islamske zajednice u Srbiji.
Prema planu iz Povelje, prvi redovni izbori za predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, koji bi istovremeno bio i muftija sandžački, trebali bi biti održani za oko godinu i pol.