Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Istaknute Iranke dovode u pitanje hidžab


Hidžab je u Iranu postao obavezan poslije revolucije 1979. godine

Piše: Golnaz Esfandiari

Manji broj Iranki, riskirajući da budu uhapšene zbog protesta protiv obaveznog nošenja hidžaba, ponovo su inicirale debate oko iranskog tzv. pravila o hidžabu.

Islamska marama ili hidžab jedan je od potpornih stubova Islamske republike i jedan od najvidljivijih simbola.

Postao je obavezan poslije revolucije 1979. godine, nakon koje su Iranke morale pokriti kosu i tijelo u javnosti.

One koje ne bi poštovale to pravilo suočavale su se s maltretiranjem policije i kaznama, čak i zatvorskim, a veliki broj onih koje su nedavno protestirale protiv obaveznog nošenja hidžaba već su odvedene u pritvor.

Sad je iranska potpredsjednica za žene i pitanja porodice Massoumeh Ebtekar, naglasila potrebu za nacionalnim dijalogom o hidžabu s mladim Irankama.

“Trebali bismo omogućiti da se čuju različita stajališta i koristiti zakonite metode koje minimaliziraju intervenciju policije”, rekla je Ebtekar 28. februara na press konferenciji povodom obilježavanja Sedmice žena u Iranu.

Njen komentar eho je komentara koji je objavljen nekoliko dana ranije na popularnom portal Asr-e Iran u kojem su pozvane vlasti da razgovaraju s ženama koje protestiraju protiv obaveznog nošenja hidžaba.

“Pored zločina ili prekršaja koji možda jesu, a možda i nisu počinile, zar ne bi bilo bolje razgovarati s tim djevojkama”, zapitali su se na Asr-e Iran portalu.

Sve je počelo krajem decembra 2017. kada su deseci žena i najmanje jedan muškarac javno osporili pravilo o hidžabu tako što su se popeli na sandučiće, odnosno trafostanice u Teheranu i drugim gradovima mašući hidžabima okačenim na štapove.

Protest od koga je sve počelo
Protest od koga je sve počelo

Žene su prozvane “Djevojke iz ulice Revolucije” po ulici Enghelab u centru Teherana gdje je održan prvi u nizu protesta, kad je Vida Movahed, 31-godišnja majka, izvela tihu pobunu 27. decembra tražeći veće slobode za žene.

Njihova građanska neposlušnost, kojoj su se mnogi divili, rezultirali su brojnim pozivima, od onog o referendumu i razgovorima o hidžabu do onih o strožim mjerama protiv žena koje su prekršile zakonska ograničenja.

Ova debata je ukazala i na rastuću političku borbu između umjerenjaka koji pozivaju na manje društvenih ograničenja i tvrdolinijaša koji se opiru bilo kojem olakšavanju društvenih pravila u Iranu.

Mohammad Hashemi, predsjednik Gradskog vijeća Teherana, upozorio je 27. februara da se hidžab pretvara u “sigurnosno pitanje” sugerirajući da su vlasti krive za otpor prema pravilima nošenja hidžaba.

“To je pitanje obrazovanja novih generacija. Mlade generacije su tokom prve dekade revolucije bile strastvene pristalice hidžaba”, ustvrdio je Hashemi dodavši da “trenutno dio (mlade populacije) ima neke sumnje dok drugi pokazuju otpor prema njemu”.

Reformistička zastupnica Parvaneh Salahshour je 26. februara kritizirala korištenje sile protiv žena koje su protestirale protiv hidžaba kazavši da bi se njihovi zahtjevi trebali razmotriti.

“To je zahtjev naših žena. Trebalo bi proučiti zakonske načine rješavanja ovog pitanja”, navela je ona.

Analitičar Abbas Abdi, koji je bio jedan u grupi onih koji su uzeli američke državljane kao taoce tokom promjena u periodu od 1979. do 1980. koje je potaknulo iransko religijsko vodstvo, otišao je toliko daleko da je pozvao na referendum o hidžabu. U kolumni koju je prošli mjesec objavio list Etemad, ovaj reformist je naveo da su protesti potaknuli debatu o hidžabu, a što je bila tabu tema proteklih godina, “debatu koja je nužna”.

“Danas imamo situaciju da mlade, pa čak i sredovječne generacije, ne vide potrebu za političkim razumijevanjem hidžaba. Oni se ne protive tome, oni samo ne razumiju zašto su prisiljeni to poštivati”, naveo je Abdi.

U drugoj kolumni koja je objavljena prije dvije sedmice, on je citirao “pravne limite hidžaba” među pitanjima o kojima bi javnost trebala glasati. Tvrdolinijaši odbacuju takve pozive.

Seyed Abdollah Erjayi, šef sjedišta iranskog Odjela za sprečavanje poroka i propagiranja vrline u provinciji Khorosan Razavi, kazao je da se oni koji pozivaju na referendum o hidžabu nadaju da će time skrenuti pažnju s ključnih pitanja u zemlji, uključujući i ekonomiju.

“Nasreću, oko 90 posto ljudi poštuje pravila nošenja hidžaba i nekolicina onih koji su protiv toga bi se trebala adaptirati. O različitim institutima koji su zasnovani na islamu ne može se glasati”, kazao je 8. februara.

Ajatolah Makarem Shirazi kazao je 27. februara da je nepoštivanje hidžaba slično mitu i da se tome treba suprotstaviti. On je upozorio da postoje oni koji “iz znanja ili neznanja” pozivaju na slavljenje islamskih institucija. Drugi su istaknuli da su žene koje protestiraju protiv obaveznog nošenja hidžaba napustile iransko društvo.

“Prošle noći sam sjeo u taksi oko raskrižja s ulicom Valiasr. Ušla je i djevojka. Vozač ju je pitao gdje ide. Ona mu je rekla da će do 'križanja s ulicom ženske revolucije'. On ju je odvezao bez dodatnih pitanja”, naveo je novinar iz Teherana Amir Ebtehaj na Twitteru 28. februara.

“Zanimljivo mi je da su protesti nekolicine toliko utjecali na današnje živote ljudi”, dodao je ovaj novinar.

Iranke ustaju protiv hidžaba
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00

U međuvremenu je šef policije u Teheranu Hossein Rahimi sugerirao oštrije mjere protiv onih koji se usude propitivati pravila oblačenja. Govoreći na konferenciji za medije 28. februara, Rahimi je kazao da će policija prestati biti pristojna u rješavanju protesta protiv hidžaba.

“Ovi ljudi će se suočiti s odlučnim odgovorom policije”, kazao je Rahimi.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG