Dostupni linkovi

Iransko Vijeće čuvara revolucije donijelo je odluku o ponovnom brojanju glasova predsjedničkih izbora, i to samo u dijelovima zemlje gdje su osporavani rezultati. Odluka je donesena nakon žalbe oporbenoga kandidata Mir Hosseina Mousavija, ali očito isprovocirana i snažnim valom protesta, kako u Tehranu, tako i drugim iranskim gradovima.

Na jučerašnjem prosvjedu u Teheranu, državni mediji su potvrdili, da je sedam osoba ubijeno. Danas prosvjed Ahmedinajadovih pristalica, ali i Mir Hosseina Mousavija, koji tvrde da se na izborima kralo i manipuliralo. Vode li ovi dogadjaji promjenama u Iranu?

Vjerski lideri suočeni sa najžešćim protestima u zemlji od islamske revolucije 1979., godine, odlučili su se na prebrojavanje glasova izbora čiji su rezultati bili poznati već par sati nakon zatvaranje birališta u prošli petak. Analitičari su upozoravali na nevjerojatnu brzinu brojanja glasova 40 tak milijuna listića, ali i na rezultat koji je u postocima odgovarao prvoj pobjedi Ahmedinajada prije četiri godine.


Žestoki prosvjedi koji su izbili nakon toga pretvorili su se u nasilje. U ponedjeljak je ubijeno sedam ljudi, brojni su bili ranjeni. Mnogi analitičari ističu kako postoji mogućnost da dođe do sukoba Ahmedinajadovih i Mousavijevih pristaša. Sam Mousavi je pozvao svoje pristaše da ne izlaze na demonstracije, plašeći se da bi to mogla biti zamka i pokušaj vlasti da se razračuna s onima koji imaju suprotno mišljenje.

Ahmedinajadovi pristaše zauzele su središnji trg u Teheranu, gdje su se dan ranije demonstrirali pristaše Mousavija. Oni se, pak, prema dostupnim informacijama okupljaju, pred sveučilištem, i pred državnim radiom i televizijom. Stranim medijima je zabranjeno izvještavanje sa protesta.


Novinari u iranskom servisu našeg radija naglašavaju da se vodi svojevrsni internetski rat, da vlada koristi hackere kako bi se slale lažne poruke s oporbenih web stranica.

Predsjednik Mahmoud Ahmednijad kao da se ništa ne događa u Iranu u posjetu je Rusiji. Istodobno, neke agencije javljaju da su u Iranu počela hapšenja. Navodno je uhapšen i bivši reformistički potpredsjednik Mohamed Ali Abtahi čija je web stranica, vrlo popularna među mladima, opširno izvještavala o izbornim krađama.



Zapadni svijet uznemiren zbivanjima u Iranu. Američki predsjednik Baracak Obama kazao je da su ga snimke nasilja koje je vidio na televiziji duboko uznemirile i da bi bilo pogrešno o tome šutjeti. On je ponovio da je pravo na slobodu govora, okupljanja, kao i iskazivanja drugačijeg stajališta univerzalno pravo, te da građani Irana su isključivo oni koji odlučuju o pobjedniku izbora.


Predsjednik iranskog parlamenta Ali Larijani je poručio da su neke zemlje užurbano zauzele stav o tome što se događa pokušavajući to predstaviti na jedan drugačiji način. Amerikancima bi bilo bolje da ne brinu o Iranu i iranskim izborima, kazao je Larijani.

Kako tumačiti posljednje događaje u Iranu? Da li je vrijeme promjena na pomolu? Aleksei Makarkin, potpredsjednik Centra za političke tehnologije u Moskvi ističe da nikada do sada poraženi kandidat nije osporio rezultate izbora. Štoviše uvijek je čestitao pobjedniku.

To je bilo jasno, jer su svi pristajali na pravila igre, odnosno da vrhovni vjerski vođa , Khamnei, odobrava kandidatima sudjelovanje na izborima. I uvijek je, osim u slučaju kada je reformist Mohammad Khatimi 1997. pobijedio, aktualni predsjednik koristio sve državne resurse kako bi osvojio i drugi predsjednički mandat. Očito je da sada i dio administracije ne želi daljnju izolaciju i jače sankcije međunarodne zajednice čemu vodi Ahmedinajadova politika, pojašnjava ovaj ekspert.


Genevieve Abdo, analitičarka iz Washingtona smatra da sadašnji događaji neće utjecati na društvene promjene, već da će se unutar vladajućih struktura nastaviti borba za moć. Ona podsjeća da su reformist, poput Mousavija , ili nekadašnjeg predsjednika Rafsajanija, ipak dio stare garde koja je stvorila Iransku islamsku republiku, te da je malo vjerojatno da će raditi na rušenju sistema kojeg su sami utemeljili. Ipak, ta borba unutar političke elite, malo će olabaviti prilike, ali neće doći do promjena koje traže mladi. Slobodni i pošteni izbori, društvene slobode, koje su danas ograničene striktnim islamskim zakonom, neometan pristup suvremenim tehnologijama, poput interneta i nisu nešto neobično za 21. stoljeće, ali sve je to neprihvatljivo iranskim liderima s obje strane političkog tabora, i onog reformističkog i onog konzervativnog. Jednog dana ti će zahtjevi mladih biti iranska stvarnost, no taj je dan još daleko, kao i mogućnost plišane revolucije kakvu nagovještaju mnoge strane televizijske kuće u javljanjima iz Irana, smatra Genevieve Abdo.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG