Američke snage pojačale su napade na iranske lokacije, uz navodno gađanje ključnih mostova, željezničke pruge i aerodroma, što je izazvalo odmazdu Teherana, iako je Bijela kuća saopćila da su razgovori između zaraćenih strana i dalje u toku i da diplomatija ostaje održiva opcija.
"Šestu noć za redom američke snage počele su provoditi novi val napada na Iran kako bi dodatno umanjile iranske vojne sposobnosti", saopćila je Centralna komanda Sjedinjenih Država (CENTCOM) 16. jula.
Nekoliko sati kasnije, CENTCOM je saopćio da je misija "uspješno" završena i da je pogođeno na "desetine" iranskih vojnih lokacija.
"Američke snage, uključujući borbene avione, bespilotne letjelice i ratne brodove, lansirale su precizno navođenu municiju koja je pogodila desetine iranskih vojnih ciljeva, poput obalnih osmatračkih i protivzračnih položaja, vojne logističke infrastrukture i pomorskih kapaciteta", navodi se u saopćenju.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je da je "razlog za napade posljednjih nekoliko dana to što je Iran prekršio memorandum o razumijevanju koji smo s njima postigli."
"Konkretno, u memorandumu o razumijevanju koji su potpisali, nije im bilo dozvoljeno da pucaju na trgovačke brodove koji prolaze kroz Hormuški moreuz, a nažalost su donijeli tragičnu odluku da to učine."
Eksplozije u Iranu
Iranski državni mediji su 17. jula izvijestili su o eksplozijama i napadima na nekoliko lokacija, iako te informacije nije bilo moguće odmah potvrditi, a CENTCOM nije precizirao područja svojih operacija.
Iranski mediji izvijestili su o napadima u blizini zaljevskog ostrva Kešm, u blizini Hormuškog moreuza, koji je posljednjih sedmica bio žarišna tačka sukoba.
Novinska agencija Tasnim također je izvijestila da su američki borbeni avioni napali aerodrom u Iranshahru, gradu od oko 100.000 stanovnika, udaljenom oko 300 kilometara od Omanskog zaljeva na jugu Irana.
Novinska agencija Fars saopćila je da je most u Bandar Khamiru bio meta američkog napada. Bandar Khamir se nalazi na iranskom kopnu, nasuprot ostrvu Kešm, s pogledom na Hormuški moreuz.
Kasnije su iranski mediji izvijestili da je pet mostova na jugu zemlje pogođeno u posljednjem valu američkih napada, dodajući da je ubijeno sedam osoba. Te izvještaje nije bilo moguće potvrditi.
Eksplozije su prijavljene i u Bušehru, gradu u kojem se nalazi jedina iranska civilna nuklearna elektrana, što je državna televizija nazvala "nastavkom agresije američkog neprijatelja".
Eksplozije su također prijavljene na željezničkom čvorištu u obalnom Bandar Abasu i u blizini Ahvaza, gdje su stanovnici rekli agenciji AFP da su drugu uzastopnu noć čuli snažne eksplozije.
Iran uzvraća
Vlasti Kuvajta, Bahreina i Katara saopćile su 17. jula da njihova protivzračna odbrana odgovara na očigledne iranske raketne i napade dronovima.
Iranski mediji naveli su da vojska te zemlje gađa američke helikoptere i avione smještene u zračnoj bazi u Bahreinu "kao odgovor na neprijateljski čin gađanja urbane infrastrukture i nevinih ljudi".
Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) u dva odvojena saopćenja od 16. jula tvrdio je da su pogodili američke vojne baze u Kuvajtu i Jordanu.
U jednom od saopćenja tvrde da je američka vojska koristila svoje zračne baze u Jordanu za pokretanje napada na Iran prethodne noći. Navodi se da je odgovoreno raketnim napadima na "platformu za parkiranje američkih borbenih aviona i novi američki komandno-kontrolni centar u Zapadnoj Aziji u zračnoj bazi Azraq u Jordanu".
U drugom saopćenju IRGC je tvrdio da je pokrenuo kombinovani raketni i napad dronovima na "centar za satelitske komunikacije, postrojenje za radarsko rano upozoravanje u zračnoj bazi Ali Al Salem i američki vojni mol u Shuaybahu, Kuvajt".
CENTCOM još nije odgovorio na tvrdnje IRGC-a.
Obnovljene vojne aktivnosti izazvale su sve veću zabrinutost među posmatračima u regiji i na Zapadu da se Washington i Teheran nalaze na ivici povratka u potpuni rat.
Održiva opcija
Ipak, Bijela kuća sugerira da diplomatija ostaje održiva opcija.
"Predsjednik će ih [iranske lidere] smatrati odgovornima kada se okrenu protiv riječi koje su dali Sjedinjenim Državama. Ali istovremeno je uvijek otvoren za diplomatiju", rekla je glasnogovornica Leavitt novinarima.
"Oni su izrazili da i dalje žele postići sporazum s predsjednikom. Razgovaramo s njima, ali predsjednik im, ponavljam, neće dozvoliti da pucaju na brodove u moreuzu, a da za to ne snose posljedice."
U obraćanju naciji 16. jula, Trump je rekao da "mi... ostvarujemo veliku pobjedu u Iranu. Vrlo, vrlo brzo ćete vidjeti plodove tog rada", ne iznoseći dodatna pojašnjenja.
Nade da bi se dvije strane mogle kretati prema približavanju ojačane su kasno 15. jula kada je Teheran dozvolio američkoj državljanki za koju Washington tvrdi da je "nepravedno pritvorena" od 2024. godine da napusti zemlju.
"Sjedinjene Američke Države cijene ovaj gest dobre volje Irana!" napisao je Trump na društvenim mrežama.
Advokat za ljudska prava Jared Genser imenovao je Amerikanku kao Denu Karari, navodeći da je oslobođena nakon što su protiv nje podignute "lažne optužbe".
Iransko pravosuđe saopćilo je da je njihova istraga pokazala da nijedna osuđena Amerikanka koja odgovara opisu osobe koju je dao Trump, niti bilo koji drugi američki pritvorenik, nije pušten iz iranskih zatvora niti razmijenjen.
Međutim, njena advokatica rekla je da Karari nije bila u zatvoru, već da joj je pasoš bio oduzet, čime joj je bilo onemogućeno da napusti Iran.
Teheran se često bavio, kako je nazvano "diplomatijom talaca", pritvaranjem državljana s dvojnim državljanstvom i stranih državljana iz proizvoljnih razloga kako bi ih iskoristio za pritisak na strane vlade da ispune njegove zahtjeve.