Vlada iranskog reformističkog predsjednika Masuda Pezeshkiana objavila je imena i nacionalne identifikacione brojeve 2.985 osoba ubijenih tokom nedavnih protesta širom zemlje.
Objavljivanje zvanične vladine liste 2. februara pretvorilo je novinske kioske u sumorne memorijale i pokrenulo raspravu o tome da li ovaj potez predstavlja istinski iskorak u transparentnosti ili proračunati pokušaj da se ublaži razmjer daleko veće tragedije.
Lista, koju je objavila administracija Pezeshkiana, identifikuje gotovo 3.000 žrtava. Državi bliski mediji istaknuli su imena na naslovnicama, predstavljajući objavu kao dokaz "hrabre transparentnosti" vlade.
Međutim, organizacije za ljudska prava i aktivisti optužuju Islamsku Republiku da pokušava "preuzeti kontrolu nad narativom" i značajno umanjiti stvarne razmjere stradanja.
Kabinet predsjednika zvanično je saopštio da broj poginulih iznosi 3.117, navodeći da se razlika između te brojke i objavljene liste odnosi na 131 neidentifikovano tijelo.
Ipak, u intervjuu za Radio Farda Radija Slobodna Evropa, Mahmood Amiry‑Moghaddam, direktor organizacije Iran Human Rights (IHR) sa sjedištem u Oslu, rekao je da sam obim objavljenih imena predstavlja priznanje "masakra ogromnih razmjera" koji država više nije mogla sakriti.
"Nisu mogli zadovoljiti javno mnijenje s manjom brojkom", rekao je Amiry‑Moghaddam.
"Ovo je zvanično priznanje masovnog pokolja. Čak i 3.000 je ogroman broj, ali na osnovu našeg iskustva, nivo tajnosti i dalje je vrlo visok."
Organizacije za ljudska prava navode da su ovakva neslaganja uobičajena i u skladu s ranijim obrascima. Tako je IHR 2024. godine potvrdio 503 pogubljenja povezana s drogom u Iranu, dok je vlada zvanično priznala samo 15.
Američka organizacija za ljudska prava HRANA provela je preliminarnu analizu vladine liste, opisujući je kao "na brzinu urađenu" i prepunu pravopisnih grešaka, dupliranih unosa i nepotpunih identifikacionih podataka, uz potpuni izostanak kontekstualnih informacija poput vremena, mjesta ili uzroka smrti.
Kritičari tvrde da su vlasti, ne navodeći da li su ubijeni bili demonstranti, prolaznici ili pripadnici sigurnosnih snaga, učinile gotovo nemogućim da javnost nezavisno provjeri podatke ili pozove konkretne zvaničnike na odgovornost.
Javni bijes dodatno je potaknut skandalom na državnoj televiziji Ofogh. Prvog februara, voditelj emisije Khat‑Khatti (Doodle) izazvao je ogorčenje širom zemlje nakon što je podrugljivo sugerirao da se tijela demonstranata čuvaju u "zamrzivačima supermarketa" ili "aparatima za sladoled".
Reformistički novinar i bivši gradonačelnik Teherana Gholamhossein Karbaschi rekao je da je ovaj incident razotkrio dublju trulež sistema. Kritizirao je vladu zbog povećanja budžeta državnog emitera (IRIB), za koji je rekao da ga vodi "nepismena" grupa ljudi potpuno odvojena od ožalošćene javnosti.
Dok vlada i dalje stoji iza svoje procjene od oko 3.100 poginulih, branitelji ljudskih prava vjeruju da je stvarni broj ubijenih tokom talasa protesta — koji je započeo 28. decembra — vjerovatno znatno veći.
"Naša procjena, zasnovana na svjedočenjima očevidaca i preciznim podacima, sugerira da brojke koje se spominju u medijima — poput 20.000 ili 30.000 — ne djeluju nerealno", rekao je Amiry‑Moghaddam.
Dodao je da se čak i u trenutnom procesu verifikacije organizacije IHR otprilike polovina potvrđenih žrtava ne nalazi na zvaničnoj vladinoj listi.
U međuvremenu, HRANA, čije podatke Radio Slobodna Evropa redovno koristi od početka nasilnog obračuna, navodi da je njen potvrđeni broj poginulih, uključujući pripadnike sigurnosnih snaga, dostigao 6.842. Dodatnih 11.280 smrtnih slučajeva je pod istragom, dok je više od 49.000 ljudi uhapšeno.
