Dostupni linkovi

Iran uzvraća Trumpu prijetnjama dok protesti zbog ekonomske krize jačaju


Demonstranti učestvuju u protestnom sjedenju protiv ekonomskih teškoća u iranskom gradu Mašhadu 2. januara.
Demonstranti učestvuju u protestnom sjedenju protiv ekonomskih teškoća u iranskom gradu Mašhadu 2. januara.

Kako protesti zbog ekonomske krize u Iranu ulaze u drugu sedmicu, najviši iranski zvaničnici i američki predsjednik Donald Trump razmijenili su prijetnje dok demonstracije postaju smrtonosne i nastavljaju da eskaliraju.

Dan nakon što je Trump 2. januara na Truth Socialu napisao da je Washington "spreman i naoružan" da reaguje ako iranske sigurnosne snage ubiju još demonstranata, vrhovni lider Irana ajatolah Ali Hamenei poslao je prkosan odgovor.

"Važno je da, kada shvatimo da neprijatelj arogantno pokušava nametnuti nešto zemlji, vlastima i narodu, moramo mu se odlučno suprotstaviti i pružiti otpor", rekao je Hamenei 3. januara. "Nećemo popustiti neprijatelju."

Iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama, Amir Saeed Iravani, također je 2. januara pozvao UN da osudi ono što je nazvao "nezakonitim prijetnjama" američkog predsjednika. Iravani je pozvao generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa i članove Vijeća sigurnosti UN-a da "nedvosmisleno i odlučno osude" Trumpove "nepromišljene i provokativne izjave", opisujući ih kao "ozbiljno kršenje" Povelje UN-a i međunarodnog prava.

Iransko rukovodstvo je ranije 2. januara također upozorilo da bi američke trupe u regionu mogle biti meta ako Washington interveniše usred smrtonosnih protesta, koji su počeli 28. decembra i predstavljaju jedan od najvećih izazova Islamske republike u posljednjih nekoliko godina.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da su oružane snage zemlje u pripravnosti i da "tačno znaju gdje treba gađati" u slučaju napada.

Vođeni bijesom zbog rastućih cijena, inflacije i pada vrijednosti valute, demonstracije su zahvatile Iran nakon što su trgovci u Teheranu stupili u štrajk zbog visokih cijena i ekonomske stagnacije.

Prema izvještajima, najmanje devet osoba je poginulo, a 44 uhapšene tokom sedmice nemira. Državni mediji i međunarodne organizacije za ljudska prava izvještavaju o nekoliko smrtnih slučajeva i desetinama povrijeđenih u sukobima demonstranata i sigurnosnih snaga, iako agencije povezane s vladom krivicu za nasilje pripisuju onima koje nazivaju "izgrednicima".

Iranske vlasti još nisu potvrdile ove izvještaje, a Radio Farda Radija SLobodna Evropa ih nije mogao nezavisno provjeriti.

Hapšenja u Iranu, masovni protesti ne prestaju
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:18 0:00

Protesti se šire Iranom

Proteste je izazvao kolaps kursa iranske valute u odnosu na američki dolar i inflacija koja je dostigla 52 posto.

Iranski predsjednik Masud Pezeshkian ranije je pokušao smiriti proteste obećavajući "nove odluke" za poboljšanje ekonomske situacije.

To nije mnogo ublažilo bijes Iranaca pogođenih kolapsom valute rial, koja se na crnom tržištu sada mijenja za oko 1,4 miliona za jedan dolar, u poređenju s oko 800.000 prije godinu dana.

Ekonomske teškoće dodatno pogoršavaju višegodišnje ekonomske i političke krize u Iranu, uključujući i ozbiljnu sušu u Teheranu, gradu s oko 10 miliona stanovnika.

Odgovor Teherana Trumpu, koji je u svojoj izjavi rekao da će "Sjedinjene Američke Države priskočiti u pomoć ako iranske vlasti ubiju mirne demonstrante, što im je običaj", bio je posebno oštar.

"Trump treba znati da bi američko miješanje u ovo unutrašnje pitanje značilo destabilizaciju cijelog regiona i uništavanje američkih interesa", napisao je Ali Larijani, sekretar Vrhovnog nacionalnog savjeta sigurnosti Irana, na X-u.

"Američki narod treba znati – Trump je započeo ovu avanturu. Trebali bi voditi računa o sigurnosti svojih vojnika", dodao je.

Nakon njegovih komentara uslijedila je objava Alija Shamkhanija, višeg savjetnika vrhovnog lidera ajatolaha Alija Hameneija, koji je napisao: "Iranci dobro poznaju američki 'spasilački' dosije – od Iraka i Afganistana do Gaze. Svaka ruka koja interveniše… biće odsječena."

Saeed Bashirtash, iranski aktivista u egzilu, rekao je za Radio Farda (RSE) da su takve "prijetnje više blef nego stvarna namjera".

"Iranski narod pozdravlja Trumpovo upozorenje, jer će se osjećati manje ugroženo kada izađu na ulice. To je vrlo pozitivno [jer] islamska republika će biti mnogo opreznija u ubijanju ljudi", rekao je.

Još jedan iranski disident u egzilu, veteran Mehran Barati, rekao je za Radio Farda da, uprkos prkosnom jeziku, postoje "pukotine unutar režima, uključujući Revolucionarnu gardu (IRGC), vojsku i političko rukovodstvo. Ako SAD planira nešto, mogli bi smatrati da je sada najbolji trenutak".

Ova oštra retorika dolazi samo šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata u junu, kada su izraelski i američki avioni bombardovali iranska nuklearna i vojna postrojenja.

Trump je ugostio izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u svojoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi 29. decembra, kada je nagovijestio da bi podržao nove izraelske napade na iranski program balističkih raketa.

U komentarima poslanim Radiju Farda 2. januara, portparol State Departmenta rekao je da će Washington "nastaviti vršiti maksimalni pritisak na režim".

Bijes na sahranama

Usred tekućih nemira, na internetu su se 2. januara pojavili video snimci koji navodno prikazuju prve sahrane ljudi ubijenih u sukobima sa sigurnosnim snagama.

Na jednom takvom snimku iz pustinjske oblasti koja odgovara terenu u Kuhdashtu, u zapadnoj provinciji Lorestan, vide se nemiri i sukobi za koje se tvrdi da su povezani s pokušajima ožalošćenih da otjeraju sigurnosne snage.

Drugi video prikazuje navodnu sahranu u Marvdashtu, provincija Fars, gdje okupljeni uzvikuju "Ubiću onoga ko je ubio mog brata" i "Smrt Hameneiju".

U saopštenju 3. januara, State Department je osudio represiju na sahranama demonstranata.

"Ova okrutnost prevazilazi represiju; to je namjerni napad na osnovno ljudsko dostojanstvo. Svijet gleda. Pustite ih da tuguju", navodi se u saopštenju State Departmenta na farsiju objavljenom na X-u. Novinska agencija Fars, bliska IRGC-u, izvijestila je da su dvije osobe ubijene na protestima u gradu Lordegan na jugozapadu, uz napomenu da je došlo do sukoba sa sigurnosnim snagama na sahrani.

Također je izvijestila da su tri osobe ubijene, a 17 povrijeđeno u Azni, gradu od 48.000 stanovnika u provinciji Lorestan.

Norveška organizacija za ljudska prava Hengaw također je izvijestila o smrtnim slučajevima u Lordeganu, navodeći da su sigurnosne snage otvorile vatru na demonstrante, ubivši dvoje i ranivši nekoliko. Grupa je također rekla da je jedan demonstrant ubijen u provinciji Isfahan u centralnom Iranu 31. decembra.

"Protesti su se odvijali na nekoliko lokacija u Lordeganu, uključujući Trg opštine i ispred zgrade vlade. Demonstracije su naišle na nasilnu represiju, uključujući upotrebu suzavca i bojeve municije od strane snaga reda", navela je grupa.

Hengaw je kasnije dodao da je potvrdio identitet najmanje 10 osoba koje su ubijene na protestima i da zna za još 80 uhapšenih u Iranu tokom proteklih šest dana.

Novinska agencija Tasnim, koja je povezana s IRGC-om, navela je da je najmanje 30 osoba uhapšeno u Teheranu zbog "narušavanja javnog reda". Hapšenja su prijavljena i u drugim provincijama.

Nemiri se čine kao najozbiljniji izazov teokratskoj vlasti Irana od protesta "Žena, život, sloboda" koji su izbili nakon smrti 22-godišnje iransko-kurdske studentice Mahse Amini u septembru 2022. dok je bila u policijskom pritvoru zbog kršenja pravila odijevanja.

XS
SM
MD
LG