Iran je zaprijetio napadom na energetska postrojenja širom regije Perzijskog zaljeva nakon što je objavio da je njegovo ogromno plinsko polje Južni Pars pogođeno 18. marta u prvom napadu na infrastrukturu te zemlje u Zaljevu otkako su SAD i Izrael započeli kampanju bombardiranja posljednjeg dana februara.
U satima nakon što je Iran obećao odmazdu, Katar je saopštio da je izbio požar u njegovom glavnom plinskom čvorištu, Ras Laffan, nakon navodnog iranskog raketnog napada, a hitne službe su raspoređene da obuzdaju požar, dok je državni gigant QatarEnergy prijavio "veliku štetu".
Katar je zahtijevao da iranski vojni i sigurnosni atašei i njihovo osoblje napuste zemlju u roku od 24 sata.
Saudijska Arabija je saopštila da je uništila četiri balističke rakete usmjerene prema Rijadu i da je pokušan napad dronom na plinsko postrojenje na istoku zemlje. Fragmenti jedne od raketa pali su u blizini rafinerije južno od glavnog grada, saopštilo je saudijsko Ministarstvo odbrane.
Iran je potvrdio smrt svog ministra obavještajnih službi Esmaila Khatiba, dan nakon što je priznao da su još dvije visoke ličnosti ubijene. U Washingtonu je šefica obavještajne službe rekla je da iranska vlada "izgleda netaknuta, ali uveliko degradirana Operacijom Epski bijes", kako SAD nazivaju operaciju protiv Irana.
"Uprkos tome, Iran i njegovi posrednici ostaju sposobni i nastavljaju napadati američke i savezničke interese na Bliskom istoku", rekla je direktorka Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard na saslušanju u Senatu. "Ako neprijateljski režim preživi, nastojat će započeti višegodišnji napor da obnovi svoje rakete i snage bespilotnih letjelica."
Južni Pars je iranski dio najvećeg svjetskog nalazišta prirodnog plina, koje ta zemlja dijeli s Katarom, koji je s druge strane Zaljeva. Glasnogovornik iranske centralne komande rekao je da će Teheran "žestoko udariti na izvor ove agresije", navodeći da je legitimo udariti na napadačevu "infrastrukturu za gorivo, energiju i plin".
Glasnogovornik katarskog Ministarstva vanjskih poslova Majed Al-Ansari opisao je gađanje objekata povezanih s Južnim Parsom kao "opasan i neodgovoran korak", upozoravajući da napadi na energetsku infrastrukturu ugrožavaju globalnu energetsku sigurnost, regionalnu stabilnost i okoliš.
Katar je za napad okrivio Izrael, koji su kritizirali i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Globalne cijene nafte – koje su porasle kao rezultat rata i iranske praktično blokade Hormuškog tjesnaca, ključnog koridora za naftu iz Zaljeva – porasle su nakon vijesti o napadu, što je povećalo zabrinutost zbog opasnosti za energetsku infrastrukturu u regiji dok sukob traje.
"Napad... ukazuje na spremnost Izraela da napadne aspekte iranske energetske infrastrukture i zatim, naravno, i na spremnost Irana da uzvrati protiv drugih energetskih meta", rekao je za Radio Farda (Iranski servis RSE) Gregory Brew, historičar za iransku naftu i viši analitičar u Eurasia Group.
Nije jasno hoće li "Izrael početi gađati energetsku infrastrukturu šire – ovo bi mogao biti pucanj upozorenja, uvod u značajniju kampanju. Također nije jasno hoće li iranska odmazda protiv energetskih meta biti dovoljno značajna da odvrati dodatne napade, s obzirom na to da su njegovi kapaciteti degradirani", rekao je Brew.
"Dakle, morat ćemo pričekati i vidjeti, ali ovo sugerira da će se bez deeskalacije, koju bi vjerovatno predvodio predsjednik Trump, ovaj rat nastaviti i vrlo lako bi mogao eskalirati do tačke u kojoj energija postane istaknutija meta", rekao je Brew.
Trump je 17. marta tvrdio da će američka kampanja "biti završena za sedmicu ili dvije i neće dugo trajati". Nije dao precizniji vremenski okvir, ali je dodao da se "sve kreće vrlo brzo" i da "smo daleko ispred roka".
Nastup Gabbard u Senatu ostavilo je pitanja o stanju iranskog nuklearnog programa. U njenim pripremljenim izjavama navedeno je da su kapaciteti Teherana za obogaćivanje uništeni u američko-izraelskim napadima prošlog juna i da SAD nisu vidjele napore za obnovu, dok je njeno usmeno svjedočenje sugeriralo da Iran pokušava da se oporavi od štete.
Šef obavještajne službe Khatib bio je posljednji u niz sve više visoko rangiranih Iranaca koji su ubijeni otkako je dugogodišnji vrhovni vođa Ali Hamnei preminuo 28. februara, prvog dana američko-izraelske kampanje. Njegov sin, ajatolah Mojtabi Hamnei, nije viđen u javnosti otkako je imenovan za novog vrhovnog vođu.
Potvrdivši smrt Khatiba u objavi na X forumu 18. marta, u kojoj su navedeni i šef iranske sigurnosti Ali Larijani i ministar odbrane Aziz Nasirzadeh, koji su poginuli u ranijim napadima, iranski predsjednik Masud Pezeshkian rekao je da ih je "ostavilo u žalosti" njihovo "kukavičko ubistvo".
Rano ujutro 18. marta, u baražu iranskih projektila poginule su dvije osobe u Izraelu, u blizini Tel Aviva, nakon što se Teheran zavjetovao na osvetu za ubistvo Larijanija. Teheran je saopštio da su noćni napadi, kojima je broj poginulih u ratu u Izraelu porastao na najmanje 14, bili izvedeni u "čast" Larijanijeve smrti.
Iranske vlasti potvrdile su kasno 17. marta da je Larijani, moćni državni sigurnosni zvaničnik, ubijen - najviše rangirani zvaničnik koji je poginuo otkako je vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei ubijen prvog dana američkih i izraelskih zračnih napada 28. februara.
Teheran je potom tokom noći ispalio nekoliko projektila na Izrael, ubivši dvije osobe u blizini Tel Aviva, navodeći da su napadi izvedeni kako bi se "odala počast" Larijanijevoj smrti.
Noćni napad na četvrt u blizini gusto naseljenih dijelova Tel Aviva, gdje se nalaze i važne vojne instalacije, povećao je broj poginulih u ratu u Izraelu na najmanje 14.
U saopštenju koje je Islamska revolucionarna garda pročitala na državnoj televiziji navedeno je da su u napadima korišteni projektili Khoramshahr-4 i Qadr, oba s višestrukim bojevim glavama.
Izrael je optužio Iran da više puta koristi kasetnu municiju, koja se tokom leta dijeli na više manjih bombi i raspršuje preko širokog područja, što otežava njihovo presretanje.
Iranski mediji izvijestili su 18. marta o udarima u pokrajini Lorestan i gradu Hamedan, oba na zapadu Irana, kao i u južnoj pokrajini Fars.
Izrael je takođe pojačao napade na mete za koje tvrdi da su povezane s Hezbollahom, grupom koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, u Libanu. U napadima je prijavljeno više poginulih, što podstiče zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba širom Bliskog istoka.
U međuvremenu, Rosatom, ruski operator nuklearne elektrane Bushehr u zapadnom Iranu, saopštio je da je 17. marta projektil pogodio područje u blizini postrojenja, ali da nije bilo štete, povrijeđenih niti ispuštanja radijacije.
Kao odgovor, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) pozvala je na "maksimalnu uzdržanost".
"Generalni direktor IAEA Rafael Grossi ponavlja poziv za maksimalnu uzdržanost tokom sukoba kako bi se spriječio rizik od nuklearne nesreće", saopštio je nuklearni nadzorni organ na platformi X.
Bushehr je jedina iranska nuklearna elektrana. Smještena je na obali sjevernog dijela Persijskog zaljeva, a koristi gorivo proizvedeno u Rusiji, ne u Iranu, i pod nadzorom je IAEA-e.
Više eksplozija čulo se i u Jerusalemu 18. marta, nakon što je izraelska vojska saopštila da je otkrila novi talas raketa ispaljenih iz Irana.
Larijani je ubijen zajedno sa svojim sinom Mortezom, zamjenikom Alirezom Bayatom i nekoliko tjelohranitelja, saopštio je Sekretarijat Vrhovnog savjeta za nacionalnu sigurnost Irana kasno 17. marta. Larijani je bio sekretar tog savjeta.
Odvojeno od toga, Islamska revolucionarna garda (IRGC) potvrdila je smrt Gholamreze Soleimanija, komandanta iranske paravojne snage Basij, navodeći malo detalja. Izraelske odbrambene snage (IDF) ranije su saopštile da su Soleimani i Larijani ubijeni u istoj seriji udara 16. marta.
Američko-izraelska ofanziva na Iran, koja sada ulazi u treću sedmicu, ne pokazuje znakove smirivanja, a sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se 18. marta na više lokacija širom Bliskog istoka.
Nekoliko snažnih eksplozija čulo se i u Dubaiju u ranim satima 18. marta, dok su zvaničnici Ujedinjenih Arapskih Emirata saopštili da protivzračni sistemi presreću rakete i dronove koje je ispalio Iran.
Prema navodima zvaničnika Ujedinjenih Arapskih Emirata, Iran je od početka rata na zemlju ispalio više od 2.000 dronova i raketa.
Američka vojska saopštila je da je napala iranske raketne položaje u blizini strateškog Hormuškog moreuza koristeći takozvane bunker-buster bombe.
Centralna komanda SAD-a (CENTCOM) objavila je u saopštenju na platformi X 17. marta da su američke snage uspješno upotrijebile "više duboko prodornih bombi teških 5.000 funti" protiv utvrđenih iranskih raketnih položaja na obali u blizini Hormuškog moreuza.
U poruci je dodano da su "proturaketne krstareće rakete raspoređene na tim lokacijama predstavljale prijetnju međunarodnoj plovidbi u ovom strateškom prolazu".
Uprkos nastavku udara koji potresaju regiju, američki predsjednik Donald Trump izjavio je 17. marta iz Bijele kuće da rat neće još dugo trajati.
Govoreći o vojnoj operaciji svoje administracije protiv Irana, rekao je: "Morali smo provesti kratku misiju da se pozabavimo nuklearnim oružjem koje se našlo u rukama nekoliko ludih ljudi; ali osim toga, sve će biti gotovo za sedmicu ili dvije i neće dugo trajati."
Tramp nije želio dati precizniji vremenski okvir, dodajući da se "sve odvija veoma brzo" i da su "puno ispred rasporeda".
Također je rekao da su Sjedinjene Države obaviještene od većine svojih NATO saveznika da ne žele učestvovati u američkoj vojnoj operaciji u Iranu.
Tramp je ranije pozvao na pomoć u obezbjeđivanju plovidbe kroz Hormuški moreuz, koji je Teheran efektivno zatvorio napadima na brodove i prijetnjama novim udarima.
Neke zemlje su poručile da bi razmotrile takav angažman, ali mnoge druge su odbile učestvovati.
Visoki zvaničnik Ujedinjenih Arapskih Emirata rekao je da ta zemlja razmatra pridruživanje američkoj pomorskoj inicijativi.
Anwar Gargash, diplomatski savjetnik predsjednika UAE, rekao je da se po tom pitanju i dalje vode pregovori, ali da konačna odluka još nije donijeta, naglašavajući da je osiguravanje trgovine i energetske sigurnosti zajednička odgovornost velikih zemalja.
Iransko gađanje država proizvođača nafte i gasa oko Zaljeva oštro je podiglo cijene energije u mnogim zemljama.
