Američka centralna komanda tvrdi da su SAD preusmjerile 94 komercijalna broda tokom blokade

Saudijska nacionalna brodarska kompanija Bahri saopštila je da su poginula dva filipinska mornara iz posade supertankera Sidr, koji je bio meta napadu u Ormuskom moreuzu ranije ove nedelje.

Kompanija je u saopštenju u sredu navela da je brod pod saudijskom zastavom bio uključen u "bezbednosni incident" tokom prolaska kroz Ormuski moreuz kasno u ponedeljak, što je rezultiralo smrću dva filipinska mornara.

Bahri je naveo da se incident dogodio oko 23.40 po lokalnom vremenu. Kompanija nije pružila detalje o prirodi ili uzroku incidenta, navodeći da je bila u kontaktu s brodom, da koordinira s nadležnim organima i zainteresovanim stranama u pomorskoj industriji i da prati razvoj događaja.

Pomorske bezbednosne i obaveštajne kompanije su ranije izvestile da su supertanker Sidr i supertanker Senegal Prosperity pod liberijskom zastavom, pogođeni neidentifikovanim projektilima u roku od nekoliko minuta dok su izlazili iz Ormuskog moreuza.

Marisks je saopštio da je Sidr pogođen oko 16,6 nautičkih milja severoistočno od Hasaba u Omanu. Senegal Prosperity je navodno pogođen nekoliko minuta kasnije s tri neidentifikovana projektila oko 17 nautičkih milja istočno od Hasaba.

Britanska kompanija za pomorske trgovinske operacije takođe je saopštila da je tanker pogođen s tri neidentifikovana projektila u istom području.

Oba broda su prethodne nedelje utovarila oko dva miliona barela saudijske sirove nafte na terminalu Džuajma, preneo je Rojters. Posada Senegal Prosperity je, kako se navodi, bezbedna.

Nijedna strana nije preuzela odgovornost za napade, a Bahri nije javno identifikovao uzrok incidenta s tankerom Sidr.

Pakistanski zvaničnik izjavio je da će njegova zemlja nastaviti da zagovara dijalog i diplomatiju uprkos nedavnoj eskalaciji na Bliskom istoku.

Govoreći na sedmičnom brifingu za medije 2. septembra, portparol Ministarstva vanjskih poslova Tahir Andrabi rekao je da su pakistanski premijer Šehbaz Šarif i iranski predsjednik Masud Pezeškian razgovarali o sukobu između Sjedinjenih Američkih Država i Irana na marginama sastanka Šangajske organizacije za saradnju u Biškeku ranije ove sedmice.

Andrabi je naveo da je pakistanski premijer tokom sastanka s iranskim predsjednikom pozvao na uzdržanost, dijalog i diplomatiju.

Podsjetio je na prošlosedmičnu posjetu komandanta pakistanske vojske Teheranu i njegove sastanke s najvišim iranskim zvaničnicima.

Prema njegovim riječima, cilj posjete bio je postizanje "regionalne deeskalacije i prevazilaženje vojnog zastoja", nakon čega su lideri susjednih država Omana i Katara također posjetili Teheran.

Islamabad je u aprilu bio domaćin direktnih razgovora američkih i iranskih zvaničnika, prvih nakon nekoliko decenija, koji su rezultirali potpisivanjem Islamabadskog memoranduma o razumijevanju.

Prošle sedmice komandant pakistanske vojske Asim Munir posjetio je Teheran i razgovarao s iranskim zvaničnicima. To je bila njegova treća posjeta iranskoj prijestolnici od početka američko-iransko-izraelskog sukoba krajem februara.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) navela je da nije ostvaren napredak u naporima da Iran omogući njenim inspektorima provjeru zaliha obogaćenog uranija.

Pozivajući se na povjerljive dokumente IAEA-e, agencija Reuters je 2. septembra izvijestila da inspektori UN-a i dalje nemaju pristup nuklearnim lokacijama koje su Izrael i Sjedinjene Države bombardovali u junu prošle godine.

"Nedostatak informacija Agencije o ovom nuklearnom materijalu i pristupa postrojenjima radi njegove provjere predstavlja zabrinutost u pogledu širenja nuklearnog oružja i mora biti riješen s najvećom hitnošću", navodi se u izvještaju dostavljenom državama članicama.

Nalazi IAEA-e sugeriraju da je Iran prije napada u junu 2025. godine posjedovao 440,9 kg uranija obogaćenog do 60 posto izotopa U-235.

U izvještaju se navodi da i dalje nije poznato koliko tog materijala je preostalo niti gdje se nalazi.

Iranski rijal dostigao je nove rekordno niske vrijednosti u odnosu na glavne strane valute 2. septembra, pri čemu je euro prvi put premašio 2,55 miliona rijala.

Internetske stranice koje prate devizne kurseve objavile su da se američki dolar trgovao za više od 2,2 miliona rijala, dok je vrijednost dirhama Ujedinjenih Arapskih Emirata premašila 600.000 rijala.

Pad vrijednosti rijala ubrzao se usljed rastućeg ekonomskog pritiska na Iran, uključujući američku kampanju nazvanu Operation Economic Outcast, koju je Ministarstvo finansija SAD-a pokrenulo 24. augusta. Kampanja ima za cilj presijecanje ekonomskih veza Irana i vršenje pritiska na strane vlade i kompanije da smanje poslovanje s Teheranom.

Prema tržišnim podacima, cijena zlatnika Imami, jednog od najpopularnijih oblika štednje u Iranu, dostigla je oko 2,26 milijardi rijala 2. septembra, uprkos padu cijena zlata na svjetskom tržištu.

Dan ranije guverner Centralne banke Irana Abdolnaser Hemati odbacio je tvrdnje da se zemlja suočava s nedostatkom deviznih rezervi ili da je njena ekonomija pred kolapsom. Rekao je da je Centralna banka spremna plasirati do dvije milijarde dolara na devizno tržište kako bi stabilizirala rijal.

Prema agenciji AFP, iranska valuta izgubila je gotovo deset posto vrijednosti u dvije sedmice koje su prethodile 24. augustu, a pad se nastavio i nakon toga.