Dva filipinska mornara poginula u napadu na saudijski tanker

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je 5. avgusta da bi radije postigao diplomatski sporazum s Iranom nego pokrenuo dalje vojne akcije, ponovivši pritom da Teheran ne smije nabaviti nuklearno oružje.

Govoreći u Las Vegasu, Trump je rekao: "Ili ćemo sklopiti dogovor ili ćemo dovršiti posao. I neće biti teško dovršiti posao. Radije bih sklopio dogovor jer ne želim uticati na 91 milijun ljudi."

Trump je takođe tvrdio da je Iran tražio razgovore nakon što su Sjedinjene Države bile na ivici izvođenja onoga što je opisao kao mnogo veći vojni udar, rekavši da je kontinuirani vojni pritisak vratio Teheran za pregovarački sto.

Izjave su uslijedile nakon što je Trumpova administracija izjavila da će nastaviti pregovore s Iranom, a razgovori uključuju ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.

Organizacija za pomorske trgovinske operacije Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO) objavila je 6. avgusta da je tanker za naftu prijavio nekoliko eksplozija tokom prolaska kroz Ormuski moreuz u blizini obale Omana.

Informacija dolazi nakon što su zvaničnici iranskog Ministarstva inostranih poslova izjavili da su u pregovorima s Omanom o zajedničkom upravljanju strateškim plovnim putem.

"Kapetan tankera prijavio je da je čuo dvije eksplozije tokom tranzita kroz Ormuski moreuz", naveo je UKMTO na mreži X.

Incident se dogodio devet nautičkih milja jugoistočno od omanske obale kasno uveče 5. avgusta.

Organizacija je dodala da su, na temelju primljenog izvještaja, posada i brod sigurni te da nije prijavljena nikakva šteta po okoliš.

Iran, koji je u nekoliko navrata zatvorio Ormuski moreuz od početka američko-izraelskog rata protiv njega, prethodno je otvorio vatru na brodove za koje Teheran tvrdi da nisu prolazili određenim "ovlaštenim rutama".

Fatemeh Pasandideh i Atefeh Ramezanizadeh, dvije bivše članice iranske ženske fudbalske reprezentacije koje su potražile utočište u Australiji na početku američko-izraelskog rata sa Iranom i tokom Azijskog kupa, dobile su australijsko državljanstvo.

Nakon što su iranske reprezentativke optužene za "izdaju" jer nisu pjevale himnu u svojoj prvoj utakmici, koja se poklopila sa prvim danima rata, nekoliko članica tima je odlučilo da ostane u Australiji.

Kako se pritisak na ove igračice povećavao i nakon izvještaja o uznemiravanju njihovih porodica u Iranu, većina njih se vratila u Iran, ali Pasandideh i Ramezanizadeh su ostale u Australiji.

Australijski ministar unutrašnjih poslova Toni Berk ponudio je igračicama humanitarne vize u martu, a one su zvanično postale australijske državljanki 5. avgusta na ceremoniji dodjele državljanstva u Brisbaneu.

Iran je u julu pogubio najmanje 71 osobu, uključujući šest osoba koje su učestvovale u masovnim antivladinim protestima početkom godine, saopćila je nevladina organizacija Iran Human Rights (IHR) sa sjedištem u Norveškoj.

U izvještaju objavljenom 6. augusta, IHR je naveo da je time ukupan broj zabilježenih pogubljenja u prvih sedam mjeseci ove godine dostigao najmanje 444. Još stotine ljudi, prema navodima ove organizacije, trenutno se suočavaju sa smrtnom kaznom.

Iran je zabilježio porast pogubljenja osoba koje organizacije za ljudska prava smatraju političkim zatvorenicima, od demonstranata do navodnih pripadnika zabranjenih grupa i osoba osuđenih za špijunažu, od početka rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom 28. februara.

Aktivisti tvrde da je porast broja pogubljenja pokušaj vlasti da među Irancima stvore strah i spriječe ponavljanje masovnih demonstracija koje su u januaru uzdrmale klerikalne vlasti u zemlji.

"Duboko smo zabrinuti da će se tekući vojni sukob između Islamske Republike, Sjedinjenih Država i Izraela koristiti za intenziviranje pogubljenja pod izgovorom nacionalne sigurnosti", rekao je direktor IHR-a Mahmood Amiry-Moghaddam.

"Međunarodna zajednica mora odgovoriti snažnijim i bolje koordinisanim pritiskom protiv korištenja smrtne kazne od strane Islamske Republike."