Zašto Rusija, koja želi zadržati dobre odnose s Vašingtonom, pomaže Iranu u ciljanju američkih snaga?
Dva dana nakon što su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli masovnu zračnu kampanju protiv Irana, američka ambasada u Rijadu – 400 kilometara u unutrašnjosti, daleko od Persijskog zaliva – pogođena je s dva iranska drona. Napad nije uzrokovao povrede, a zgrada je pretrpjela "ograničen požar i manju materijalnu štetu", prema saopštenjima saudijskog Ministarstva odbrane i same ambasade.
Ono što je bilo mnogo značajnije bio je očigledni cilj napada: stanica CIA-e za Saudijsku Arabiju.
Od početka rata 28. februara, Iran je uzvratio gađajući sve veći broj ciljeva, napadajući američke vojne baze – u Kuvajtu i Bahreinu – dronovima i raketama, kao i visoko vidljive objekte u drugim državama, poput nebodera i aerodroma u Dubaiju te postrojenja za desalinizaciju u Bahreinu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Ali tim metama je potrebna vrlo mala vojna inteligencija za precizno gađanje. Pročitajte više
SAD potrošile 5,6 milijardi dolara na municiju u prva dva dana napada na Iran, kaže izvor
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa saopštila je kongresnim odborima da je tokom prva dva dana udara na Iran potrošila oko 5,6 milijardi dolara na municiju, rekao je za Reuters izvor upoznat s izvještajem.
Zakonodavci, koji bi uskoro mogli morati odobriti dodatno finansiranje za sukob pokrenut 28. februara zajedno s Izraelom, izrazili su zabrinutost zbog uticaja na američke vojne zalihe, koje su već bile pod pritiskom zbog velike potražnje.
Trump se sastao s čelnicima sedam odbrambenih kompanija dok Pentagon radi na obnavljanju zaliha.
Administracija nije javno objavila ukupne troškove rata.
Očekuje se da će zvaničnici zatražiti dodatna sredstva od Kongresa, moguće oko 50 milijardi dolara, iako su neki zvaničnici rekli da je i ta procjena vjerovatno preniska.
Izrael kaže da ne traži beskonačan rat s Iranom
Izrael ne traži beskonačan rat s Iranom i usklađivat će se sa Sjedinjenim Državama oko trenutka kada bi borbe trebalo okončati, rekao je u utorak izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar, odbivši da javno navede vremenski okvir kada bi sukob mogao završiti.
Rat SAD‑a i Izraela protiv Irana, koji je sada u svom 11. danu, zahvatio je Bliski istok, budući da su iranski napadi pogodili susjedne države, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, dok Izrael istovremeno ratuje i protiv Hezbollaha u Libanu.
"Nastavit ćemo do trenutka kada mi i naši partneri procijenimo da je primjereno da se zaustavimo", rekao je Saar novinarima u Jerusalemu, zajedno sa svojim njemačkim kolegom.
"Ne tražimo beskonačan rat", kazao je. Pročitajte više
Promjena režima, nafta i Hezbolah: Gdje se američki i izraelski prioriteti mogu razilaziti
Vozeći se pored blistavih nebodera u centru Tel Aviva, pažnju privlači ogroman video-bilbord dok se reklama mijenja s namirnica na golemi portret američkog predsjednika uz natpis: "Hvala ti, Bože, i Donalde Trumpe!"
Ova poruka svjedoči o izraelskoj zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Država u vojnim napadima na Iran. Izraelski zvaničnici su više puta naglašavali da su dvije zemlje usklađene.
"Saradnja je istorijska između američke vojske i IDF-a (Izraelskih odbrambenih snaga) te između izraelskog ratnog zrakoplovstva i američkog ratnog zrakoplovstva", rekao je 6. marta izraelski premijer Benjamin Netanyahu, kao primjer toga koliko su dvije zemlje na istoj liniji.
Zaista postoji izuzetno bliska vojna i politička koordinacija. Ali postoje i područja u kojima se prioriteti razlikuju. Pročitajte više