Iran otkazuje neke međunarodne letove zbog američkih sankcija
Iranske avikompanije otkazale su neke međunarodne letove 23. septembra nakon što su Sjedinjene Države pooštrile sankcije iranskoj vazduhoplovnoj industriji kao dio napora za povećanje ekonomskog pritiska na Teheran.
Letovi iz Irana za Bagdad, Muskat, Katar, Gruziju i Azerbajdžan obustavljeni su, rekao je teheranski turistički agent za AFP, dok su se letovi za odredišta poput Kine i Turske nastavili uprkos nekim otkazivanjima.
Američki ministar finansija Scott Bessent najavio je mjere 21. septembra, obećavajući da će "zatvoriti" iranske prevoznike i prijeteći kaznama protiv zemalja i kompanija koje im pružaju usluge.
Puni uticaj ostao je nejasan. Mahan Air, jedan od najvećih iranskih prevoznika, obavljao je let za Guangzhou nakon što su sankcije stupile na snagu, dok je Kina rekla da se protivi mjerama.
Irak nije javno objavio hoće li provoditi ograničenja, iako su zvaničnici rekli AFP-u da će se Bagdad pridržavati. Iranske vlasti su u pregovorima o preusmjeravanju bagdadskih letova za Najaf, glavno odredište za šijitske hodočasnike.
U međuvremenu, iranski predsjednik Masud Pezeshkian odletio je 22. septembra u New York na Generalnu skupštinu UN avionom Ashianeh, malo poznatom iranskom vazduhoplovnom kompanijom koja, čini se, nije pod sankcijama SAD ili EU.
Izvor: AFP
Nafta pada ispod 100 dolara po barelu nakon razgovora SAD i Irana
Cijene nafte pale su 23. septembra nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da su američki i iranski predstavnici održali "vrlo dobre" i "vrlo produktivne" razgovore u Ujedinjenim nacijama, što je povećalo nade u napredak prema smirivanju sedmomjesečnog sukoba na Bliskom istoku.
Cijena sirove nafte Brent pala je na 98,41 dolara po barelu u popodnevnom azijskom trgovanju, dok je američka nafta West Texas Intermediate pala na 89,23 dolara, čime su obje referentne vrijednosti pale ispod 100 dolara.
Trump je rekao da će nakon trosatnog sastanka s iranskim posrednicima 22. septembra uslijediti još jedan "u vrlo bliskoj budućnosti", nekoliko sati nakon što je UN rekao da se suočava s "velikom odlukom" o tome hoće li postići dogovor s Teheranom ili "uništavati Islamsku Republiku i to brzo".
Sukob je poremetio regionalne tokove energenata, pri čemu Iran drži Hormuški moreuz zatvorenim, a borbe u Jemenu smanjuju izvoz iz Crvenog mora.
Cijene su se takođe smirile jer je Saudijska Arabija navodno ponovno pokrenula svoj naftovod Istok-Zapad, a očekuje se da će se izvoz nastaviti kasnije ove sedmice.
Iran kaže da se Arači susreo s Witkoffom u UN-u
Iranski ministar inostranih poslova Abas Arakči sastao se s posebnim američkim izaslanikom Steveom Witkoffom na marginama skupa UN Generalne skupštine u New Yorku 22. septembra te iznio uslove Teherana za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, izvijestili su iranski državni mediji.
Iranska državna radiotelevizija IRIB, pozivajući se na neimenovani izvor, objavila je da je sastanak održan na Witkoffov zahtjev te da je Teheran na njega pristao kako bi iznio svoje uslove za ponovno otvaranje tog strateški važnog plovnog puta.
Prema navodima IRIB-a, ti uslovi uključuju momentalno ukidanje američke pomorske blokade iranskih luka, odmrzavanje iranske imovine i okončanje borbi na onome što Teheran naziva frontovima "otpora", što se odnosi na sukobe u koje su uključene grupe povezane s Iranom u toj regiji.
Iz Sjedinjenih Država nije odmah stigla javna potvrda o tom sastanku.
Do navodnog susreta dolazi u trenutku kada Teheran i Washington razmatraju mogućnost povratka diplomatiji usred višemjesečnog sukoba i napetosti oko Hormuškog moreuza, ključnog pravca za globalni transport nafte i plina.
Visoki iranski zvaničnik izjavio je za Reuters ranije 22. septembra da bi Iran mogao ponovno otvoriti moreuz za brodski saobraćaju Zaljevu u roku od sedam dana ako Washington ublaži vojni pritisak i ukine blokadu iranskih luka.
Teheran je prethodno putem posrednika prenio svoj najnoviji prijedlog Washingtonu, rekao je visoki iranski zvaničnik za Reuters. Susret Arakčija i Witkoffa, ako se potvrdi, označio bi prelaz na direktan kontakt između visokih američkih i iranskih zvaničnika dok se svjetski lideri okupljaju u New Yorku na Generalnoj skupštini UN-a.
Američki predsjednik Donald Trump, međutim, zauzeo je oštar stav u svom govoru pred UN-om 22. septembra, upozoravajući da bi mogao "uništiti Islamsku Republiku" ako se ne postigne dogovor o okončanju sukoba. Trump je ipak izjavio kako vjeruje da će Washington i Teheran postići sporazum nakon američkih izbora na sredini mandata u novembru.
Trump očekuje mirovni sporazum s Iranom nakon novembarskih izbora u SAD-u
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako očekuje da će njegova administracija postići mirovni sporazum s Iranom nakon što američki birači u novembru izađu na međuizbore.
Obraćajući se Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 22. septembra, Trump je upozorio da bi mogao "uništiti Islamsku Republiku" ukoliko se ne postigne dogovor o okončanju sukoba, iako i dalje vjeruje da će do sporazuma doći.
"Preda mnom je velika odluka. Hoće li biti postignut dogovor s Iranom koji će im omogućiti da se obnove i izgrade daleko veću zemlju nego što je ikada ranije bila?" rekao je Trump.
"Ili da uništim Islamsku Republiku i to brzo, ne dajući im nikada više priliku da ubijaju i uništavaju ljude i zemlje?"
U obraćanju je dodao: "Da li da ih otjeram u pakao, bez ikakve šanse za opstanak i bez nade u buduću veličinu ili opstanak generacija? Ipak, vjerujem da ćemo postići dogovor odmah nakon izbora."
Trump je često prijetio velikim napadima na Iran, da bi ih potom otkazivao, tvrdeći da je sporazum između Washingtona i Teherana na pomolu. Do sada je trajni mirovni sporazum ostao nedostižan, uz nastavak uzajamnih napada obje strane.
U junu je postignut memorandum o razumijevanju čiji je cilj bio dati objema stranama rok od 60 dana za pregovore o sveobuhvatnom mirovnom sporazumu. Međutim, taj proces je brzo propao, a borbe su nastavljene, uglavnom oko Hormuškog moreuza – ključne globalne tranzitne rute za energente i potrošačku robu.