Pezeškijan ponovo ističe protivljenje nuklearnom oružju dok poslanici zagovaraju povlačenje iz nuklearnog sporazuma
Iranski predsednik Masud Pezeškijan ponovo je izjavio da Teheran ne teži posedovanju nuklearnog oružja, u trenutku kada jedan zastupnik najavljuje da parlamentarci pripremaju zakon o povlačenju Irana iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT) i poziva zemlju da sprovede testove neophodne za razvoj nuklearnog oružja.
U izjavi za India Today tokom posjete Indiji, Pezeškijan je rekao da se Iran ne bi pridružio NPT-u da je imao namjeru da razvija nuklearno oružje.
"Da smo težili nuklearnom oružju, ne bismo se pridružili NPT-u", rekao je Pezeškijan, prema navodima izvještaja.
Pezeškijan je takođe odbacio navode da Iran želi da napravi nuklearno oružje, ocijenivši ih kao "izgovor" za napade na iransku teritoriju.
Njegove izjave uslijedile su nakon što je 12. septembra zastupnik tvrde struje Hosein-Ali Hadži-Deligani izjavio da je grupa zastupnika pripremila hitan prijedlog zakona kojim se traži povlačenje Irana iz NPT-a.
"Bolje je što prije sprovesti neophodne testove za nuklearno oružje, jer je zemlji danas potrebno nuklearno odvraćanje", rekao je on, tvrdeći da je posjedovanje nuklearnog oružja "neizbježna nužnost" za Iran.
Upravni odbor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) izglasao je 9. septembra odluku da se iransko nuklearno pitanje uputi Savjetu bezbjednosti UN, čime je pojačan međunarodni pritisak na Teheran zbog njegovih nuklearnih aktivnosti i saradnje sa inspektorima.
Sutradan je Mohsen Rezai, sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana, izjavio da bi "politički" potezi IAEA-e mogli da podstaknu zemlje na povlačenje iz NPT-a.
Iran i zemlje Zaliva se pripremaju za sastanak o Hormuzu, ali Teheran umanjuje značaj tog poteza
Iran navodi da eventualni dogovor sa Omanom o privremenim, sigurnim pomorskim rutama kroz Hormuski moreuz ne bi značio uspostavljanje potpune i trajne bezbjednosti u tom strateški važnom plovnom putu.
Portparol Ministarstva inostranih poslova Esmail Bagaei izjavio je da će se sastanak, zakazan za 14. septembar u Omanu, fokusirati na to da se zemljama koje izlaze na Persijski zaliv pojasni sporazum postignut između Teherana i Muskata, dviju država koje se graniče sa tim moreuzom.
Iranski mediji bliski državi, pozivajući se na neimenovane izvore, prenijeli su da bi predložene rute za ulazak u Persijski zaliv, kao i dio izlazne rute, prolazile kroz iranske teritorijalne vode i funkcionisale prema "iranskim pravilima". Južna ruta, koja prolazi kroz vode Omana i čije je ponovno otvaranje zahtijevala administracija SAD, ostala bi zatvorena.
U izvještajima se navodi da su Iran i Oman finalizovali dogovor ranije ovog mjeseca, te da će zemlje Persijskog zaliva na sastanku biti upoznate sa detaljima tog sporazuma, umjesto da učestvuju u pregovorima.
Ovaj aranžman je već naišao na protivljenje Bahreina, koji je saopštio da će bojkotovati sastanak sve dok se ne obnove diplomatski odnosi sa Iranom. Poručeno je da svaki dogovor o Hormuzu mora da garantuje slobodan prolaz za sve brodove, bez diskriminacije, naplate taksi ili zahtjeva za posebnim dozvolama.
Jedna osoba navodno poginula nakon udara na iranski trgovački brod kod otoka Qeshm
Prema riječima visokog lokalnog zvaničnika, iranski trgovački brod pogođen je u vodama blizu južnog otoka Qeshm u ranim jutarnjim satima 13. septembra; pritom je jedna osoba poginula, a tri su ranjene.
Guverner Qeshma, Amir Teymouri, izjavio je za državnu televiziju IRIB da je brod pogođen oko pet sati ujutro po lokalnom vremenu u vodama između otoka Hengam i sela Shib Deraz, južno od Qeshma.
Teymouri nije otkrio identitet broda niti vrstu projektila kojim je pogođen. Takođe nije iznio pojedinosti o stanju ozlijeđenih osoba.
IRIB je incident opisao kao "napad terorističkog neprijatelja", ali nije naveo ko je navodni napadač. Nijedan iranski zvaničnik nije javno preuzeo odgovornost za taj udar.
Odvojeno od toga, organizacija UKMTO (United Kingdom Maritime Trade Operations) objavila je 13. septembra da je "nepoznati projektil" pogodio brod dok je plovio kroz Hormuški moreuz. U kasnijoj obavijesti navedeno je da je na brodu izbio požar.
Nijedna država ni grupa nije preuzela odgovornost za napad, a američki zvaničnici nisu javno komentirali incident.
Do ovog udara dolazi usred eskalacije napada na trgovačke brodove u Hormuškom tjesnacu i njegovoj okolici. Tijekom proteklih nekoliko tjedana američka vojska gađala je nekoliko iranskih tankera za naftu u tjesnacu kao odgovor na raketne napade iranske Revolucionarne garde (IRGC) na američke ratne brodove.
Iran je, s druge strane, napao nekoliko tankera za naftu i trgovačkih brodova u Perzijskom zaljevu i Omanskom zaljevu.
Huti stigli do strateškog ostrva na ključnoj pomorskoj ruti u Crvenom moru
Jemenski pobunjenici Huti, svrstani uz Iran, stigli su do strateškog ostrva Perim (poznatog i kao Majun) u moreuzu Bab el Mandeb, čime bi mogli da ojačaju kontrolu nad jednom od najvažnijih svetskih pomorskih ruta, navode izvori iz jemenske vlade.
Četiri vladina izvora izjavila su za Rojters 11. septembra da su snage Huta stigle na ostrvo, dok je nemačka novinska agencija dpa prenela reči jednog vladinog zvaničnika da je ta grupa preuzela kontrolu nad ostrvom.
Rojters je izvestio da su se snage lojalne međunarodno priznatoj vladi Jemena povukle s Perima. Agencija AFP je citirala neimenovanog vojnog zvaničnika Jemena koji je rekao da Huti sada kontrolišu celokupnu obalu te zemlje na Crvenom moru.
Čitava teritorija na zapadnoj obali koja je bila pod kontrolom vlade "pala je" nakon što su Huti zauzeli Perim i ostrva Veliki i Mali Haniš, preneo je AFP reči tog vojnog zvaničnika.
Perim, odnosno Majun, nalazi se na južnom ulazu u moreuz Bab el Mandeb, uskom plovnom putu koji povezuje Crveno more s Adenskim zalivom i predstavlja ključnu rutu za trgovinu i transport energenata između Azije i Evrope preko Sueckog kanala.
Strateški značaj tog plovnog puta naglo je porastao nakon što su tenzije u vezi s Iranom poremetile pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz, još jednu od ključnih svetskih tačaka za transport energenata.
Napredovanje Huta usledilo je nakon što je ta grupa, kako je izvešteno, u četvrtak zauzela luku Moka na Crvenom moru. Vladini izvori su takođe izvestili o napredovanju Huta na kopnu i na drugim ostrvima u tom moreuzu.
Ovi događaji otvaraju mogućnost poremećaja u pomorskom saobraćaju kroz Crveno more u trenutku kada Saudijska Arabija sve više zavisi od te rute za izvoz nafte, usled ograničenja u Ormuskom moreuzu izazvanih sukobom.