Trump: Rat s Iranom završit će se 'odmah' nakon američkih izbora na polovini mandata
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da vjeruje kako će rat s Iranom, koji traje više od šest mjeseci, završiti "odmah" nakon izbora na polovini predsjedničkog mandata u novembru.
"Mislim da će rat završiti odmah nakon izbora", rekao je Trump novinarima 9. septembra, ocijenivši da Iran "više ne može izdržati".
Optužio je Teheran da očajnički pokušava uticati na izbore u Sjedinjenim Državama.
Očekuje se da će rat s Iranom biti jedna od glavnih tema predstojećih izbora. Sukob je nepopularan među mnogim Amerikancima, dok rast cijena goriva povezan s ratom dodatno povećava ekonomski pritisak na birače.
U obraćanju novinarima Trump je takođe rekao da Sjedinjene Države trenutno ne traže sporazum kojim bi se okončao rat s Iranom, iako je dodao da su pregovori mogući.
Teheran i Washington su u junu potpisali memorandum o razumijevanju s ciljem okončanja neprijateljstava, ali je taj dogovor ubrzo propao.
Posljednjih sedmica dvije strane razmjenjuju uzvratne udare, a posmatrači upozoravaju da bi to moglo dovesti do ponovne eskalacije i povratka sukobu punog intenziteta.
Nuklearna agencija UN uputila slučaj Irana Savetu bezbednosti
Upravni odbor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), tela UN zaduženog za nuklearni nadzor, u sredu je izglasao odluku da se slučaj Irana uputi Savetu bezbednosti UN zbog kršenja obaveza u vezi s neširenjem nuklearnog oružja, što je prvi takav potez u poslednjih 20 godina.
Odbor, koji čini 35 zemalja, usvojio je rezoluciju sa 23 glasa "za" i tri "protiv", dok je osam zemalja bilo uzdržano. Rusija, Kina i Niger glasale su protiv.
Rezolucija, koju su predložile Velika Britanija, Francuska, Nemačka i SAD, izražava "ozbiljnu zabrinutost" zbog toga što Iran i dalje ne poštuje svoje obaveze i poziva Teheran da sarađuje s IAEA i uključi se u pregovore čiji je cilj dokazivanje miroljubive prirode njegovog nuklearnog programa.
Kao potpisnik Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, Iran je, prema dogovoru o zaštitnim merama sa IAEA, obavezan da Agenciji omogući proveru nuklearnog materijala koji je zemlja prijavila.
IAEA nema pristup ključnim iranskim nuklearnim postrojenjima još od izraelskih i američkih napada u junu 2025, zbog čega je neizvesna sudbina oko 440 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto.
Uranijum obogaćen do 60 odsto je na samo jedan kratak tehnički korak od čistoće od oko 90 odsto, koja se smatra nivoom potrebnim za oružje. Iran tvrdi da je njegov nuklearni program miroljubiv, dok SAD i Izrael već dugo optužuju Teheran da radi na razvijanju mogućnosti za proizvodnju nuklearnog oružja.
Iranska nuklearna postrojenja takođe su bila meta napada tokom poslednjeg rata SAD i Izraela protiv Irana, što dodatno otežava napore IAEA da nadgleda nuklearni program te zemlje.
Iranski ambasador pri UN u Beču Reza Nadžafi odbacio je rezoluciju kao "političko sredstvo", navodeći da će Teheran sarađivati samo "u meri u kojoj to dozvoljavaju okolnosti i bezbednosni uslovi".
Međutim, Kina i Rusija, saveznici Irana koji imaju pravo veta, verovatno će se na Savetu bezbednosti usprotiviti uvođenju kaznenih mera Teheranu.
Izbori: AFP i Reuters
Teheran gađa američku bazu u Jordanu nakon potapanja iranskih naftnih tankera
Iran je izveo nove raketne napade na Jordan, navodeći da je gađao američku vojnu bazu u znak odmazde za udare na iranske naftne tankere. Jordan je saopštio da je presreo 18 balističkih raketa, dok američka vojska tvrdi da je uništila pet iranskih tankera za prevoz sirove nafte nakon neuspjelih iranskih pokušaja napada na američki ratni brod. Najnovija razmjena udara predstavlja naglu eskalaciju sukoba u području Hormuškog moreuza i Omanskog zaliva.
Iranska valuta na novom minimumu zbog pojačanog pritiska SAD
Iranski rijal je pao na novi minimum u odnosu na glavne strane valute 8. septembra, jer su Sjedinjene Države pojačale vojni i ekonomski pritisak na Teheran.
Internet stranice deviznog tržišta izvijestile su da se dolar trgovao do 2,4 miliona rijala kasnije tog dana, dok je euro premašio 2,7 miliona rijala, a britanska funta dostigla oko 3,1 milion rijala. Zlatnik Emami je takođe navodno porastao na 2,4 milijarde rijala.
Najnovija devalvacija dogodila se nakon što su američke snage saopštile da su uništile pet iranskih tankera za naftu u Zalivu i Omanskom zalivu nakon što je Iranski korpus islamske revolucionarne garde dva puta ciljao američki ratni brod balističkim raketama.
Vašington je takođe 8. septembra najavio nove sankcije protiv iranskog vazduhoplovnog sektora, označivši 36 meta i sankcionišući sve preostale iranske avio-kompanije u okviru svoje kampanje "Operacija Ekonomski izgnanik". Ministar finansija Scott Bessent upozorio je kompanije koje posluju sa iranskim avio-kompanijama da rizikuju da budu odsječene od globalnog finansijskog sistema.
Valutna kriza dolazi usred jake inflacije. Iranski statistički centar je prijavio godišnju inflaciju od 89 odsto u avgustu, dok su cijene hrane i pića porasle za 127,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Iranski zakonodavci su 31. avgusta upozorili da nestavilnost na tržištima valuta, zlata i kovanica povećava ekonomsku neizvjesnost.
