Procjena: Iranski rat košta američke potrošače 100 milijardi dolara dodatnih troškova goriva
Prema procjeni bazirano na alatu za praćenje troškova energije vezanih uz rat u Iranu Univerziteta Brown, američki potrošači imali su otprilike 100 milijardi dolara dodatnih troškova za benzin i dizel od početka rata s Iranom, a ta se brojka povećava za oko milion+n dolara svake dvije minute.
Procjena je objavljena 7. septembra na temelju alata za praćenje koji je razvio Brownov laboratorij za klimatska rješenja na Watson školi za međunarodne i javne poslove. Alat za praćenje mjeri dodatni iznos koji su Amerikanci platili za benzin i dizel u usporedbi s procijenjenom putanjom cijena "bez rata" od početka sukoba 28. februara.
Dodatni trošak iznosi otprilike 763 dolara po američkom kućanstvu, na temelju procijenjenih 131 miliona kućanstava diljem zemlje.
Cijene goriva porasle su usred poremećaja u opskrbi energijom povezanih s ratom i sukobom oko Hormuškog moreuza. Oko 20 posto globalne nafte teče kroz strateški plovni put, za koji je Iran rekao da će ostati zatvoren dok se ne ispune uvjeti za ponovno otvaranje.
Sjedinjene Države tvrde da je Hormuški tjesnac međunarodni plovni put i odbacuju svaku tvrdnju da Iran kontrolira pravo prolaza. Trenutni izvještaji Reutersa opisuju moreuz kao uglavnom zatvoren za promet tankera.
Prošli mjesec, predsjednik Donald Trump pozvao je Amerikance da prihvate više cijene benzina, rekavši na skupu u New Yorku da se "isplati platiti malo više za benzin" jer bi to pomoglo osigurati da "vrlo zla zemlja" ne dobije nuklearno oružje.
Prosječna nacionalna cijena benzina iznosila je 4,15 dolara po galonu 7. septembra, što je rekord za vikend Praznika rada. Prosjek u Kaliforniji bio je oko 5,86 dolara po galonu, dok je na Havajima bio 5,39 dolara, prema podacima navedenim iz Browns trackera.
Trump kaže da obnovljena vojna kampanja protiv Irana neće trajati 'predugo'
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je 2. septembra da obnovljena američka vojna kampanja protiv Irana neće trajati "predugo", ali da su Sjedinjene Američke Države spremne u bilo kojem trenutku izvesti nove napade.
Obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu Bijele kuće, Trump je ustvrdio da su iranske snage pokušavale napraviti raketu namijenjenu za postavljanje mina te da su je Sjedinjene Države uništile.
Također je rekao da je Iran radio na obnovi svojih radarskih i raketnih sistema, koji su također bili meta američkih napada.
Govoreći o američkim napadima, Trump je rekao: "Uništili smo svu novu opremu koju su pokušali izgraditi duž Hormuškog moreuza – dio je bio odbrambeni, a dio ofanzivni... Bio je to veoma snažan napad sinoć i spremni smo izvesti još jedan kad god poželimo".
Njegove izjave uslijedile su nakon što su Sjedinjene Države u noći 1. septembra izvele napade na ciljeve u Iranu, u najnovijoj eskalaciji sukoba između Washingtona i Teherana.
Bessent: Moja poruka svima je da se drže podalje od Irana
Američki ministar finansija Scott Bessent upozorio je da će Washington nastaviti nastojanja da prekine ekonomske veze Irana s ostatkom svijeta, navodeći da bi aviokompanije, pomorski sektor i digitalna imovina mogli postati mete novih američkih sankcija.
"Moja poruka svima je: držite se podalje. Svi želimo da se ovaj sukob završi, a najbrži način da se to dogodi jeste da niko ne pruža podršku ovom režimu", rekao je Bessent za Fox News 2. septembra, odgovarajući na pitanje o mogućoj ruskoj podršci Iranu.
Dodao je da Washington vodi razgovore s državama i subjektima koji podržavaju Teheran te da će ekonomski pritisak na Iran, uključujući moguće nove sankcije, zahtijevati "pun angažman svih".
Bessent je upozorio države i kompanije da ne nastavljaju poslovanje s Iranom.
"Prijateljima i protivnicima poručujemo: ne poslujte s ovim zlim režimom. Znamo ko ste, a i vi znate ko ste. Ako bude potrebno, ugasit ćemo vam poslovanje", rekao je.
"Prekinut ćemo svaku vezu koju imaju s vanjskim svijetom", dodao je Bessent.
Iranski rijal na rekordno niskom nivou dok raste pritisak SAD-a
Iranski rijal dostigao je nove rekordno niske vrijednosti u odnosu na glavne strane valute 2. septembra, pri čemu je euro prvi put premašio 2,55 miliona rijala.
Internetske stranice koje prate devizne kurseve objavile su da se američki dolar trgovao za više od 2,2 miliona rijala, dok je vrijednost dirhama Ujedinjenih Arapskih Emirata premašila 600.000 rijala.
Pad vrijednosti rijala ubrzao se usljed rastućeg ekonomskog pritiska na Iran, uključujući američku kampanju nazvanu Operation Economic Outcast, koju je Ministarstvo finansija SAD-a pokrenulo 24. augusta. Kampanja ima za cilj presijecanje ekonomskih veza Irana i vršenje pritiska na strane vlade i kompanije da smanje poslovanje s Teheranom.
Prema tržišnim podacima, cijena zlatnika Imami, jednog od najpopularnijih oblika štednje u Iranu, dostigla je oko 2,26 milijardi rijala 2. septembra, uprkos padu cijena zlata na svjetskom tržištu.
Dan ranije guverner Centralne banke Irana Abdolnaser Hemati odbacio je tvrdnje da se zemlja suočava s nedostatkom deviznih rezervi ili da je njena ekonomija pred kolapsom. Rekao je da je Centralna banka spremna plasirati do dvije milijarde dolara na devizno tržište kako bi stabilizirala rijal.
Prema agenciji AFP, iranska valuta izgubila je gotovo deset posto vrijednosti u dvije sedmice koje su prethodile 24. augustu, a pad se nastavio i nakon toga.