Trump odbacio iranski plan za otvaranje Ormuskog moreuza

Predsjednik Donald Trump izjavio je da će američke snage "snažno uzvratiti" Iranu nakon što je Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) lansirao projektile na dvije američke baze u Jordanu, dok je ministar financija Scott Bessent obećao dodatno pojačati ekonomski pritisak na Teheran.

"Snažno ćemo ih pogoditi", prenio je novinar Fox Newsa Trumpove riječi od 31. augusta. "Bit će odgovora."

Trump je rekao da je američka protuzračna obrana presrela sve iranske projektile koji su mogli izazvati štetu, nakon što je IRGC saopćio da je ispalio balističke rakete na baze King Hussein i Al Azraq u Jordanu, tvrdeći da je pritom nanesena "velika šteta".

IRGC često preuveličava svoje tvrdnje, a izvještaje o napadima nije moguće odmah neovisno potvrditi.

Napad na Jordan uslijedio je nakon što su američke snage gađale raketne lansere na iranskom otoku Larak, što je prvi javno potvrđeni direktni američki napad na iranske vojne položaje u više od mjesec dana.

Fox News je također prenio Trumpovu izjavu da oštre ekonomske mjere protiv Teherana imaju snažan učinak na iransku ekonomiju, koja je, prema njegovim riječima, na ivici kolapsa nakon godina zapadnih sankcija i sadašnje američke blokade iranskih luka.

Bessent je rekao da posljednja razmjena vatre između SAD-a i Irana pokazuje da Teheran "reagira iz očaja" jer nove sankcije izazivaju ozbiljne poremećaje u iranskoj ekonomiji.

"Vrlo ozbiljno to doživljavaju... šokirani su stanjem svoje ekonomije", rekao je Bessent novinarima na sastanku ministara financija i guvernera centralnih banaka u saveznoj državi Sjeverna Karolina.

"Mislim da vojno reagiraju zato što ekonomski gube", dodao je, koristeći izraz koji se odnosi na vojna djelovanja.

"Nastavit ćemo vršiti pritisak, a razgovori koje smo ovdje već imali bili su vrlo konstruktivni", rekao je Bessent.

Dodao je da bi naredne "sedmice ili mjeseci" mogli predstavljati prekretnicu u američkoj kampanji pritiska, te da možda neće biti potreban potpuni ekonomski kolaps Irana da bi SAD ostvario svoje ciljeve.

Francuski ministar financija Roland Lescure rekao je novinarima na sastanku da "svi moramo raditi na tome".

"SAD ima svoju viziju kako dodatno pooštriti sankcije. Razgovarat ćemo s njima o tome možemo li pomoći na tom planu", rekao je on.

Iranci su reagirali mješavinom tuge, sarkazma i političkih optužbi nakon što je američka organizacija Educational Testing Service (ETS) potvrdila da je obustavila održavanje TOEFL i GRE ispita u Iranu, čime je hiljadama studenata zatvoren put ka studiranju u inostranstvu, nakon što su mjesecima, a u nekim slučajevima i godinama, pripremali te ispite.

ETS je u pisanoj izjavi za Radio Farda, iranski servis RSE, naveo da je "s trenutnim učinkom obustavio provođenje TOEFL i GRE testova u Iranu", pozivajući se na Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija i njegovu odluku da suspenduje Opću dozvolu G, koja je od 2014. godine američkim obrazovnim institucijama omogućavala pružanje određenih usluga, uključujući standardizirano testiranje, građanima Irana uprkos širim američkim sankcijama.

Obustava je dio opsežnog paketa novih sankcija koje je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa predstavila 24. augusta, u okviru onoga što je ministar finansija Scott Bessent nazvao "ekonomskom ofanzivom" protiv iranskih finansijskih mreža širom svijeta.

Evropska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA) obnovila je upozorenje protiv korištenja zračnog prostora iznad nekoliko zemalja Perzijskog zaljeva, navodeći da je situacija i dalje nestabilna te da predstavlja rizik za civilne avione.

Upozorenje, koje je prvobitno izdano 14. jula, revidirano je 31. augusta. U njemu se navodi da sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana stvara "visoke rizike" za zračni prostor iznad voda Bahreina, Kuvajta, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Jordana.

Agencija je navela da regionalna sigurnosna situacija ostaje "nestabilna", što stvara dodatne rizike u zračnom prostoru pogođenih zemalja.

U saopćenju se navodi da prisustvo velikih američkih vojnih objekata u regiji povećava vjerovatnoću da te države budu direktno izložene iranskim raketnim i napadima dronovima. Dodaje se da bi mogao biti pogođen i okolni pomorski zračni prostor.

"Nepredvidiv razvoj vojnih događaja, u kombinaciji s mogućom upotrebom raketa, dronova, borbenih aviona i sistema protuzračne odbrane, stvara visok rizik za civilne letove na svim visinama i nivoima letenja iznad voda unutar obuhvaćenog zračnog prostora", navela je agencija.

Sin iranskog predsednika Masuda Pezeškijana, Jusef Pezeškijan, komentarišući težnju Irana da postane nuklearna sila rekao je da Iranci neće umreti bez obogaćivanja uranijuma.

"Naši životi ne zavise od obogaćivanja. Ako ne obogaćujemo, nećemo umreti", objavio je mlađi Pezeškijan, za koga se kaže da je i očev medijski savetnik, na svom Instagram kanalu 27. avgusta.

Objašnjavajući da njegov stav nije protiv obogaćivanja uranijuma, Jusef Pezeškijan je rekao da postoje druge tehnologije na koje se treba fokusirati, a koje su ključne za bezbednost i upravljanje zemljom.

Radio Farda (Iranski servis RSE) izveštava da komentari mlađeg Pezeškijana neće proći nezapaženo kod protivnika iranskog predsednika, kao i u prorežimskim medijima.

Ranije su takvi komentari Jusefa Pezeškijana izazvali kritike medija. Pozivajući se na njegov položaj medijskog savetnika svog oca, prorežimski informativni portal Tabnak je ranije objavio da "medijski asistent mora da razume posledice reči, pisanja i poruka koje objavljuje ili prenosi".

U objavi na Instagramu od 27. avgusta, Jusef Pezeškijan je takođe naglasio potrebu za informisanim odlukama rukovodstva. Govoreći o iranskoj težnji za obogaćivanjem uranijuma, on je naveo da "mudra osoba procenjuje koristi i štete nečega, a zatim donosi odluku".

Iranski program obogaćivanja uranijuma je u centru njegovog trenutnog sukoba sa SAD. Dugotrajne tenzije su nanele značajnu štetu globalnoj ekonomiji zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, uskog plovnog puta kroz koji prolazi približno 20 procenata svetskih isporuka nafte.

Sukob je takođe naneo ozbiljnu štetu samoj iranskoj ekonomiji, koja je u velikoj meri zavisna od izvoza nafte. Poslednjih meseci, razni izveštaji ukazuju na vrtoglavi rast cena osnovnih roba u zemlji, delimično izazvan devalvacijom iranske valute, koja je dostigla rekordno nizak nivo u avgustu.

Očigledno misleći na ekonomsku situaciju u zemlji, predsednik Pezeškijan je 28. avgusta na iranskoj državnoj televiziji rekao da je izvoz zemlje poslednjih meseci opao za 25 do 35 odsto.