Uživo Iran cilja bazu u Jordanu u kojoj su smještene američke snage

Iranski zvaničnik rekao je da se ove nedelje ne vode nikakvi tehnički razgovori sa Sjedinjenim Državama, uprkos ranijim izvještajima da će se dvije strane sastati u narednim danima.

Zamjenik ministra inostranih poslova Kazem Garibabadi rekao je 29. juna da sastanak tehničke radne grupe nije zakazan ove nedelje, javila je iranska novinska agencija Tasnim.

"Iako su konsultacije sa Katarom, uključujući i one koje se odnose na praćenje sprovođenja obaveza druge strane, u toku kao i obično, vijesti iz nekih medija da se tehnički razgovori radnih grupa održavaju u Dohi ne mogu se potvrditi", rekao je Garibabadi novinarima.

Dodao je da će se prva runda tehničkih razgovora održati u okviru određenih radnih grupa kada se steknu uslovi i nakon što se postigne dogovor o datumu i lokaciji, i da se konsultacije u tom pogledu nastavljaju preko zemalja posrednica.

Raniji izvještaji su ukazivali na to da će se iranski i američki tehnički timovi sastati u narednim danima kako bi radili na sprovođenju memoranduma o razumijevanju.

Američki zvaničnik je kasno 28. juna rekao za RSE da je "planirano da se nastave tehnički razgovori o svim oblastima".

"Obje strane će za sada odustati, a brodovi mogu slobodno da se kreću [kroz moreuz]", rekao je zvaničnik.

Portal Axios, takođe pozivajući se na američkog zvaničnika, izvijestio je da dvije strane planiraju da se sastanu 30. juna u katarskoj prestonici Dohi.

Garibabadi je takođe rekao da konsultacije između Irana i Katara u vezi sa obavezama SAD nastavljaju se po planu, ali da razgovori tehničke radne grupe u Dohi nisu potvrđeni.

Cijene nafte ponovo su porasle 29. juna nakon naglog pada prošle nedelje i približile se nivoima pred rat usred obnovljenih tenzija u Ormuskom moreuzu.

Cijene nafte su porasle nakon višednevnih američkih i iranskih napada koji su ponovo usporili isporuke energenata kroz Ormuski moreuz.

Navodno je ceijna sirove nafte marke "brent" rano 29. juna bila oko 72,57 dolara po barelu, dok je američka nafta bila 70,11 dolara po barelu. Sirova nafta marke "brent" je pala za više od četiri procenta na 71,99 dolara po barelu, a američka nafta je bila 69,23 dolara po barelu 26. juna.

Saobraćaj na plovnom putu naglo je usporen nakon novih napada na brodove u Ormuskom moreuzu, uključujući napad na katarski tanker koji je izazvao odgovor SAD i označio najgoru eskalaciju tenzija od potpisivanja privremenog mirovnog sporazuma.

Visoki izraelski bezbjednosni zvaničnik objavio je 29. juna da je došlo do naglog povećanja sajber napada usmjerenim na Izrael koji se pripisuju Iranu.

Josi Karadi, generalni direktor izraelske Nacionalne sajber uprave, rekao je njemačkom listu Di Velt da su prošlog juna, u vrijeme izraelske vojne operacije protiv Irana, vlasti zemlje zabeležile oko 1.600 neprijateljskih sajber incidenata. Ovog mjeseca, taj broj se povećao na oko 4.800 slučajeva.

"Neke od ovih grupa su veoma vješte. Možemo im se suprotstaviti, ali moramo ih shvatiti ozbiljno. Za razliku od vojne arene, u sajber prostoru nema prekida vatre", rekao je Karadi.

Objasnio je da su napadi bili usmjereni na sisteme koji se koriste u izraelskoj ključnoj infrastrukturi, centralnim institucijama, malim i srednjim preduzećima, kao i na širu javnost, navodeći advokatske i računovodstvene firme kao primjere manjih meta.

Izraelski zvaničnik je dodao da smo "do sada, i nadam se da će tako ostati, uspjeli da odbijemo napade na ključnu infrastrukturu".

Karadi je takođe rekao da su neki sistemi računara kompanija potpuno obrisani.

Iran obično negira da je izvodio sajber napade na druge zemlje.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan najavio je da će šest milijardi dolara iranske imovine koja se trenutno nalazi u Kataru biti vraćeno Teheranu.

"Na osnovu napravljenih planova, šest milijardi dolara od ukupno 12 milijardi dolara iranskih resursa u Kataru biće vraćeno u zemlju", rekao je 29. juna.

"Sprovode se neophodne prateće mjere kako bi se vratio preostali dio ovih resursa", dodao je.

Iranski predsjednik nije objavio vremenski okvir za oslobađanje, a njegovi komentari bi mogli biti usmjereni na ubjeđivanje Iranaca u prednosti prelaznog sporazuma.

Prema nedavnom sporazumu između Irana i Sjedinjenih Država o početku pregovora o okončanju rata, Vašington se obavezao da će osloboditi sve zamrznute ili ograničene finansijske resurse i imovinu Irana. Postupci za ovo treba da se dogovore tokom 60 dana pregovora između dvije zemlje.

Do danas, američki zvaničnici kažu da ništa od zamrznute iranske imovine nije oslobođeno.

Američki predsjednik Donald Trump je ranije sugerisao da bi oslobođena iranska sredstva mogla biti iskorišćena za kupovinu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od Sjedinjenih Država.

Iranski mediji i zvaničnici odbacili su ove izjave, rekavši da nemaju obavezu da koriste oslobođene resurse. Abdolnaser Hemati, guverner Centralne banke Irana, rekao je da "na osnovu potpisanih nota, nemamo obavezu da kupujemo poljoprivrednu robu od Sjedinjenih Država".

Dodao je: "Naravno, ako su cijena i kvalitet američkih roba pogodniji u poređenju sa drugim zemljama, nemamo prepreku da kupujemo od te zemlje".