Uživo Iran cilja bazu u Jordanu u kojoj su smještene američke snage

U rijetkoj izjavi, iranski savjetnik vrhovnog vođe za međunarodne poslove upozorio je Oman da se ne slaže sa zemljama koje se graniče sa Persijskim zalivom, rekavši: "Bilo kakvo dalje, čak i ako je posljedica spoljnih razmatranja i pritisaka, moglo bi da ukalja pozitivnu sliku i ugled Omana u glavama iranske nacije i suvereniteta".

U intervjuu za konverzativni dnevnik Farhihtegan objavljenom 29. juna, Ali Akbar Velajati je rekao: Prikladno je da neki komentari ili podrške u kolektivnim izjavama ne utiču na ovaj prijateljski odnos i vrijednu prednost međusobnog povjerenja".

Naglasio je želju Irana da naplaćuje putarine od brodova koji prolaze kroz Ormuski moreuz i predložio Omanu, kao još jednoj priobalnoj zemlji ovog vitalnog plovnog puta, da pristane na zahtjev Teherana.

Prošle nedelje, tokom zajedničkog sastanka američkog državnog sekretara Marca Rubija i ministara iz Savjeta za saradnju zemalja Zaliva, ministar inostranih poslova Omana rekao je da se Muskat ne slaže sa tim da Iran naplaćuje naknade iz Ormuskog moreuza.

U saopštenju sa sastanka se navodi da postizanje trajnog mira i bezbjednosti u regionu zahtijeva suočavanje sa "svim oblicima iranskih prijetnji", uključujući balističke rakete, dronove i podršku Teherana posredničkim snagama.

Velajati je takođe optužio Bahrein da je pružio najveću pomoć Sjedinjenim Državama tokom nedavnog rata.

"Bahreinu se upućuje ozbiljno upozorenje da znaju svoje granice i da se ne igraju sa svojom sudbinom ovako i da ne tjeraju Iran da donosi ishitrene odluke", upozorio je.

Nije objasnio šta je mislio pod "oštrim odlukama", ali je Teheran više puta napao Kuvajt i Bahrein tokom rata, koji je počeo američko-izraelskim udarima na Iran 28. februara.

Takođe je kritikovao nekoliko drugih zemalja Zaliva, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate i Kuvajt, i pozvao ih, po njegovim riječima, "da ne budu bestidniji".

SAD i Iran su se složili da obustave napade "oko za oko" i ponovo se sastanu radi razgovora, kao i da omoguće siguran protok brodova kroz Ormuski moreuz, rekao je američki zvaničnik za RSE, a jedan medijski izvještaj navodi da će se razgovori održati u Kataru.

"Tehnički razgovori trebalo bi da se nastave o svim oblastima [memoranduma o razumijevanju]. Obje strane će se za sada povući, a brodovi se mogu slobodno kretati [kroz moreuz]", rekao je zvaničnik kasno 28. juna.

Axios, takođe pozivajući se na američkog zvaničnika, izvijestio je da dvije strane planiraju da se sastanu 30. juna u katarskoj prestonici Dohi.

"Odlučili smo da zaustavimo svu kinetičku aktivnost", citirao je Axios američkog zvaničnika, koristeći termin koji se generalno odnosi na vojne udare.

Njemačka novinska agencija dpa, citirajući visokog zvaničnika američke administracije, izvijestila je da Vašington očekuje dalje razgovore u narednim danima. Lokacija nije navedena.

"Ništa nije otkazano", rekao je zvaničnik za dpa.

Teheran nije komentarisao, a njegov stav o nastavku razgovora nije odmah poznat.

Ove izjave dolaze nakon što je Iran, pozivajući se na američke napade na zemlju i ono što je nazvao kršenjem nedavno dogovorenog memoranduma o razumijevanju, odbio da se sastane sa američkim pregovaračima kako je bilo zakazano 28. juna.

Čitajte:

Iran tvrdi da ima isključivu kontrolu nad Ormuskim moreuzom dok se primirje krši

"Na primjer, jedan od razloga je provjera da li imamo pristup odmrznutim sredstvima. Ako nema pristupa, onda ovaj uslov nije ispunjen", rekao je Mehdi Fazaeili iz kancelarije iranskog vrhovnog vođe.

Dalji detalji nisu bili odmah dostupni.

Sljedeća sjednica, 30. juna, prvobitno je bila zakazana za Švajcarsku kako bi se razgovaralo o iranskom nuklearnom programu, ali je Axios izvijestio da je najnovija eskalacija napada na obje strane dovela do toga da se sjednice premiještaju u Katar i da će se sada fokusirati na Ormuski moreuz.

Iran, koji polaže pravo na nadmoć nad ključnim plovnim putem, pucao je na komercijalne brodove u moreuzu, što je navelo američke snage da napadnu iranske obalske radare i vojne lokacije u nastojanju da zaštite brodove.

Tokom prethodnih pregovaračkih sesija, Vašington i Teheran su se složili da uspostave "vruću liniju" između američke vojske i tvrdokornog iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) radi koordinacije saobraćaja brodova i drugih pitanja. Međutim, Axios je izvijestio da linija nije bila u funkciji od 27. juna.

Američki državni sekretar Marco Rubio je 24. juna nagovijestio da su dalji razgovori na tehničkom nivou mogući 29. ili 30. juna i da će se vjerovatno održati u Švajcarskoj.

Američki predsjednik Donald Trump i njegov iranski kolega Masud Pezeškijan potpisali su početkom juna privremeni memorandum o razumijevanju od 14 tačaka koji bi stranama dao 60 dana da pregovaraju o konačnom sporazumu kojim bi se okončao rat koji je počeo 28. februara.

Katar, zajedno sa Pakistanom, djeluje kao posrednik između Vašingtona i Teherana u trenutnoj rundi razgovora.

Izvještava RSE dopisnik Alex Raufoglu, Axios i dpa

Iranska fudbalska reprezentacija sa Svjetskog prvenstva trebalo bi da se vrati kući 29. juna, nakon što je eliminisana sa turnira 2026. godine poslije grupne faze, saopštili su zvaničnici tima.

Ekipa bi trebalo da poleti iz Tihuane, u Meksiku, u 18 časova po lokalnom vremenu. Tim je tokom turnira bio smješten u gradu preko granice sa SAD.

Iran je završio na trećem mjestu u svojoj grupi sa tri boda nakon što je igrao neriješeno protiv Novog Zelanda, Belgije i Egipta. Tim je propustio plasman u osminu finala zbog manje gol-razlike od ostalih trećeplasiranih timova.

Iran je sve svoje utakmice igrao u Sjedinjenim Državama, ali je izrazio žalbe na ograničenja putovanja koja su im uvele američke vlasti.

Izvor: AFP

Izrael je obnovio napade u južnom Libanu 28. juna, objavili su libanski državni mediji, dva dana nakon što su Izrael i Liban potpisali okvirni sporazum usmjeren na okončanje decenijskog sukoba, dok je Hezbolah upozorio da bi sporazum mogao da pokrene "unutrašnji sukob".

Libanska državna Nacionalna novinska agencija izvijestila je o nekoliko udara, dok je izraelska vojska saopštila da je jedan od njenih vojnika "pao u borbi" u južnom Libanu. Izraelski vojni komandant Ejal Zamir kasnije je odobrio planove za "nastavak operacija... u skladu sa sporazumom o prekidu vatre" u samoproglašenoj izraelskoj zoni bezbjednosti koja se proteže do 10 kilometara u južni Liban, a koja ima za cilj sprječavanje napada Hezbolaha.

Obnovljeno nasilje dogodilo se dan nakon što je libanski predsjednik Džozef Aun rekao američkom predsjedniku Donaldu Trumpu da će Liban "preuzeti svoje odgovornosti" u sprovođenju sporazuma, koji uslovljava izraelsko povlačenje sa okupirane libanske teritorije razoružavanjem Hezbolaha od strane Bejruta.

Hezbolah, koji podržava Iran, je i militantna grupa i politička stranka koja kontroliše veliki dio južnog Libana. Sjedinjene Američke Države je smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija stavila njeno oružano krilo na crnu listu.

Prema sporazumu, libanska vojska treba da obnovi državnu vlast širom zemlje nakon potvrđenog razoružavanja nedržavnih oružanih grupa.

Hezbolah je odbacio okvirni sporazum između Izraela i Libana, nazivajući ga predajom libanskog suvereniteta i odbijajući da se razoruža dok izraelske trupe ostaju na libanskoj teritoriji.