Uživo Iran cilja bazu u Jordanu u kojoj su smještene američke snage

Cijene nafte ponovo su porasle 29. juna nakon naglog pada prošle nedelje i približile se nivoima pred rat usred obnovljenih tenzija u Ormuskom moreuzu.

Cijene nafte su porasle nakon višednevnih američkih i iranskih napada koji su ponovo usporili isporuke energenata kroz Ormuski moreuz.

Navodno je ceijna sirove nafte marke "brent" rano 29. juna bila oko 72,57 dolara po barelu, dok je američka nafta bila 70,11 dolara po barelu. Sirova nafta marke "brent" je pala za više od četiri procenta na 71,99 dolara po barelu, a američka nafta je bila 69,23 dolara po barelu 26. juna.

Saobraćaj na plovnom putu naglo je usporen nakon novih napada na brodove u Ormuskom moreuzu, uključujući napad na katarski tanker koji je izazvao odgovor SAD i označio najgoru eskalaciju tenzija od potpisivanja privremenog mirovnog sporazuma.

Visoki izraelski bezbjednosni zvaničnik objavio je 29. juna da je došlo do naglog povećanja sajber napada usmjerenim na Izrael koji se pripisuju Iranu.

Josi Karadi, generalni direktor izraelske Nacionalne sajber uprave, rekao je njemačkom listu Di Velt da su prošlog juna, u vrijeme izraelske vojne operacije protiv Irana, vlasti zemlje zabeležile oko 1.600 neprijateljskih sajber incidenata. Ovog mjeseca, taj broj se povećao na oko 4.800 slučajeva.

"Neke od ovih grupa su veoma vješte. Možemo im se suprotstaviti, ali moramo ih shvatiti ozbiljno. Za razliku od vojne arene, u sajber prostoru nema prekida vatre", rekao je Karadi.

Objasnio je da su napadi bili usmjereni na sisteme koji se koriste u izraelskoj ključnoj infrastrukturi, centralnim institucijama, malim i srednjim preduzećima, kao i na širu javnost, navodeći advokatske i računovodstvene firme kao primjere manjih meta.

Izraelski zvaničnik je dodao da smo "do sada, i nadam se da će tako ostati, uspjeli da odbijemo napade na ključnu infrastrukturu".

Karadi je takođe rekao da su neki sistemi računara kompanija potpuno obrisani.

Iran obično negira da je izvodio sajber napade na druge zemlje.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan najavio je da će šest milijardi dolara iranske imovine koja se trenutno nalazi u Kataru biti vraćeno Teheranu.

"Na osnovu napravljenih planova, šest milijardi dolara od ukupno 12 milijardi dolara iranskih resursa u Kataru biće vraćeno u zemlju", rekao je 29. juna.

"Sprovode se neophodne prateće mjere kako bi se vratio preostali dio ovih resursa", dodao je.

Iranski predsjednik nije objavio vremenski okvir za oslobađanje, a njegovi komentari bi mogli biti usmjereni na ubjeđivanje Iranaca u prednosti prelaznog sporazuma.

Prema nedavnom sporazumu između Irana i Sjedinjenih Država o početku pregovora o okončanju rata, Vašington se obavezao da će osloboditi sve zamrznute ili ograničene finansijske resurse i imovinu Irana. Postupci za ovo treba da se dogovore tokom 60 dana pregovora između dvije zemlje.

Do danas, američki zvaničnici kažu da ništa od zamrznute iranske imovine nije oslobođeno.

Američki predsjednik Donald Trump je ranije sugerisao da bi oslobođena iranska sredstva mogla biti iskorišćena za kupovinu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od Sjedinjenih Država.

Iranski mediji i zvaničnici odbacili su ove izjave, rekavši da nemaju obavezu da koriste oslobođene resurse. Abdolnaser Hemati, guverner Centralne banke Irana, rekao je da "na osnovu potpisanih nota, nemamo obavezu da kupujemo poljoprivrednu robu od Sjedinjenih Država".

Dodao je: "Naravno, ako su cijena i kvalitet američkih roba pogodniji u poređenju sa drugim zemljama, nemamo prepreku da kupujemo od te zemlje".

U rijetkoj izjavi, iranski savjetnik vrhovnog vođe za međunarodne poslove upozorio je Oman da se ne slaže sa zemljama koje se graniče sa Persijskim zalivom, rekavši: "Bilo kakvo dalje, čak i ako je posljedica spoljnih razmatranja i pritisaka, moglo bi da ukalja pozitivnu sliku i ugled Omana u glavama iranske nacije i suvereniteta".

U intervjuu za konverzativni dnevnik Farhihtegan objavljenom 29. juna, Ali Akbar Velajati je rekao: Prikladno je da neki komentari ili podrške u kolektivnim izjavama ne utiču na ovaj prijateljski odnos i vrijednu prednost međusobnog povjerenja".

Naglasio je želju Irana da naplaćuje putarine od brodova koji prolaze kroz Ormuski moreuz i predložio Omanu, kao još jednoj priobalnoj zemlji ovog vitalnog plovnog puta, da pristane na zahtjev Teherana.

Prošle nedelje, tokom zajedničkog sastanka američkog državnog sekretara Marca Rubija i ministara iz Savjeta za saradnju zemalja Zaliva, ministar inostranih poslova Omana rekao je da se Muskat ne slaže sa tim da Iran naplaćuje naknade iz Ormuskog moreuza.

U saopštenju sa sastanka se navodi da postizanje trajnog mira i bezbjednosti u regionu zahtijeva suočavanje sa "svim oblicima iranskih prijetnji", uključujući balističke rakete, dronove i podršku Teherana posredničkim snagama.

Velajati je takođe optužio Bahrein da je pružio najveću pomoć Sjedinjenim Državama tokom nedavnog rata.

"Bahreinu se upućuje ozbiljno upozorenje da znaju svoje granice i da se ne igraju sa svojom sudbinom ovako i da ne tjeraju Iran da donosi ishitrene odluke", upozorio je.

Nije objasnio šta je mislio pod "oštrim odlukama", ali je Teheran više puta napao Kuvajt i Bahrein tokom rata, koji je počeo američko-izraelskim udarima na Iran 28. februara.

Takođe je kritikovao nekoliko drugih zemalja Zaliva, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate i Kuvajt, i pozvao ih, po njegovim riječima, "da ne budu bestidniji".