Izrael obnavlja napade u Libanu
Izrael je obnovio napade u južnom Libanu 28. juna, objavili su libanski državni mediji, dva dana nakon što su Izrael i Liban potpisali okvirni sporazum usmjeren na okončanje decenijskog sukoba, dok je Hezbolah upozorio da bi sporazum mogao da pokrene "unutrašnji sukob".
Libanska državna Nacionalna novinska agencija izvijestila je o nekoliko udara, dok je izraelska vojska saopštila da je jedan od njenih vojnika "pao u borbi" u južnom Libanu. Izraelski vojni komandant Ejal Zamir kasnije je odobrio planove za "nastavak operacija... u skladu sa sporazumom o prekidu vatre" u samoproglašenoj izraelskoj zoni bezbjednosti koja se proteže do 10 kilometara u južni Liban, a koja ima za cilj sprječavanje napada Hezbolaha.
Obnovljeno nasilje dogodilo se dan nakon što je libanski predsjednik Džozef Aun rekao američkom predsjedniku Donaldu Trumpu da će Liban "preuzeti svoje odgovornosti" u sprovođenju sporazuma, koji uslovljava izraelsko povlačenje sa okupirane libanske teritorije razoružavanjem Hezbolaha od strane Bejruta.
Hezbolah, koji podržava Iran, je i militantna grupa i politička stranka koja kontroliše veliki dio južnog Libana. Sjedinjene Američke Države je smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija stavila njeno oružano krilo na crnu listu.
Prema sporazumu, libanska vojska treba da obnovi državnu vlast širom zemlje nakon potvrđenog razoružavanja nedržavnih oružanih grupa.
Hezbolah je odbacio okvirni sporazum između Izraela i Libana, nazivajući ga predajom libanskog suvereniteta i odbijajući da se razoruža dok izraelske trupe ostaju na libanskoj teritoriji.
Rusija neće vratiti stručnjake u nuklearnu elektranu Bušer bez garancije bezbjednosti
Šef ruske državne nuklearne korporacije Rosatom izjavio je da Rusija neće vratiti svoje stručnjake u iransku nuklearnu elektranu Bušer dok ne dobije "100-postotne garancije" za njihovu bezbjednosti.
Generalni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov rekao je ruskoj novinskoj agenciji Interfaks 28. juna da "dok ne shvatimo da je bezbjednost naših ljudi 100 posto zagarantovana, mi ih, naravno, nećemo vraćati".
Rosatom je evakuisao oko 400 svojih stručnjaka iz elektrane Bušer nakon izbijanja američko-izraelskog rata sa Iranom.
Lihačov je rekao da 20 ruskih stručnjaka ostaje u objektu Bušer i da nastavljaju svoj rad, uključujući saradnju sa iranskim osobljem.
Međutim, rekao je da će svaki povratak osoblja u većem obliku "postati moguć samo kada shvatimo da naši ljudi ne rizikuju svoje živote. I ne samo u postrojenju, već i tokom, takoreći, logističkih operacija, jer se sav transport odvija motornim transportom, barem dok avioni ne lete".
Područje oko postrojenja Bušer je nekoliko puta napadnuto tokom nedavnog rata, što je izazvalo kritike Međunarodne agencije za atomsku energiju UN, koja je upozorila da vojne aktivnosti oko operativnih nuklearnih postrojenja predstavljaju ozbiljan sigurnosni rizik.
Iran upozorava na 'nove ili odvojene aranžmane' za Ormuski moreuz
Iranski ministar inostranih poslova Abas Arakči upozorio je da bi "svaki pokušaj usvajanja novih ili odvojenih aranžmana" za Ormuski moreuz "povećao tenzije" i odložio ponovno otvaranje strateškog plovnog puta.
Govoreći tokom posjete Bagdadu 28. juna, Arakči je rekao da bi alternativni aranžmani "doveli do komplikovanijih situacija i kašnjenja u ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza".
Takođe je pozvao sve strane da se "pridržavaju memoranduma o razumijevanju i da ne dozvole da ovaj Memorandum skrene sa svog kursa".
Iran kaže da mu memorandum daje odgovornost za sprovođenje ponovnog otvaranja moreuza. Međutim, memorandum takođe poziva na konsultacije sa Omanom i drugim državama Zaliva o budućoj administraciji moreuza i pomorskim uslugama, dok su Sjedinjene Države podržale alternativnu pomorsku rutu blizu obale Omana.
Okvirni sporazum je imao za cilj da okonča višemjesečne borbe i ponovo otvori moreuz, koji obično čini oko petinu globalnih zaliha nafte i gasa, ali su se i Teheran i Vašington od tada međusobno optuživali za kršenje primirja usred obnovljene vojne razmjene.
Izvor: AFP
Primirje donosi smirenost dok se pojedini Iranci pitaju hoće li doći i do promjena
Izgleda kao da se život u Teheranu vraća ka normalnosti iz mirnodopskih uslova dok primirje traje i pregovori između Sjedinjenih Država i Irana se nastavljaju. Kafići koji su zatvoreni tokom zračnih napada ponovo su otvoreni. Ulice koje su nekada bile prazne ponovo su pune saobraćaja i pješaka. Prodavnice rade do kasno, a porodice su se vratile večernjim šetnjama.
Većina Iranaca kaže da im je laknulo što je bombardovanje prestalo i što svakodnevni život više nije isprekidan strahom od eksplozija. Ali ispod mirne površine, kod nekih i dalje postoji dublji osjećaj ljutnje i razočaranja.
Prema riječima nekoliko Iranaca koji su razgovarali sa Radio Farda, iranskim servisom Radija Slobodna Evropa, kraj borbi donio je mir, ali ne i promjene kojima su se mnogi nadali. Svi intervjuisani su tražili da se koriste samo njihova imena zbog straha od odmazde vlasti.
