Iran cilja bazu u Jordanu u kojoj su smještene američke snage

Debata o potencijalnom sporazumu Irana sa Sjedinjenim Državama proširila se izvan političke strukture zemlje i ušla u vjerske institucije i ulična okupljanja koja su dugo služila kao najlojalnija baza podrške Islamske republike.

Od izbijanja rata i smrti vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija u američko-izraelskim napadima, svećenici i propovjednici povezani s državom igrali su nesrazmjerno veliku ulogu u mobiliziranju javne podrške Islamskoj republici i oružanim snagama kroz noćna okupljanja na trgovima u Teheranu i vjerskim propovjedaonicama širom zemlje.

Ali kako je počeo da se oblikuje preliminarni memorandum o razumijevanju s Washingtonom, ta ista baza počela je pokazivati pukotine, a značaj tih podjela ide dublje od spora oko jednog sporazuma.

Godinama su vjerska propovjedaonica i ulična okupljanja bili među najpouzdanijim instrumentima političke mobilizacije dostupnim Islamskoj republici.

Sada, usred ključnog diplomatskog procesa, ti isti instrumenti pojačavaju unutrašnje kontradikcije države, u trenutku kada se novi vrhovni vođa još nije pojavio u javnosti niti se uopšte oglasio pred kamerama.

Čitajte:

Iranski tvrdokorni propovjednici podijeljeni oko sporazuma sa SAD

Zamenik ministra spoljnih poslova Irana Kazem Garibabadi (Gharibabadi) upozorio je da se bezbedan prolaz kroz Ormuski moreuz ne može obezbediti bez koordinacije sa Teheranom, dok traju tenzije oko kontrole jednog od najvažnijih svetskih plovnih puteva.

"Bezbedan prolaz kroz Ormuski moreuz ne može biti garantovan u uslovima nejasnih aranžmana, paralelnih ruta ili donošenja odluka van razmatranja Irana kao obalne države", napisao je Garibabadi na mreži X 26. juna.

Dodao je da "svaki kredibilan okvir mora biti zasnovan na koordinaciji sa Iranom i odredbama člana 5 Memoranduma o razumevanju iz Islamabada", upozorivši da će u suprotnom "označena paralelna ruta biti obustavljena".

Član 5 okvirnog sporazuma iz 17. juna između Teherana i Vašingtona predviđa da Iran i Oman razmotre buduće upravljanje i pomorske usluge u Ormuskom moreuzu, uz konsultacije sa ostalim obalnim državama Persijskog zaliva. Teheran tvrdi da to zahteva koordinaciju sa Iranom pre nego što se uvedu alternativni aranžmani plovidbe.

Komentari Garibabadija usledili su nakon što je Oman 24. juna najavio privremenu rutu za brodove kroz moreuz u koordinaciji sa Međunarodnom pomorskom organizacijom (International Maritime Organization – IMO), agencijom UN za pomorstvo.

Iranska Revolucionarna garda saopštila je 25. juna da će bezbedan prolaz biti moguć samo putem ruta koje odobri Teheran.

Ministarstvo spoljnih poslova Irana kritikovalo je nedavno zajedničko saopštenje Sjedinjenih Država i država članica Saveta za saradnju zemalja Zaliva (Gulf Cooperation Council – GCC), navodeći da ono sadrži "intervencionističke, neodgovorne i provokativne stavove" i upozoravajući na, kako navode, nastavak "ratobornog i intervencionističkog ponašanja u regionu".

U saopštenju objavljenom 26. juna, ministarstvo je pozvalo arapske države Zaliva da se ne svrstavaju uz SAD u, kako su naveli, "predstavljanju iranskog nuklearnog programa kao pretnje".

U saopštenju je takođe ponovljena tvrdnja Islamske Republike Iran da se Ormuski moreuz nalazi "unutar teritorijalnih voda" Irana i Omana, ali su dodali i da će to ostati "osnova za upravljanje plovidbom u moreuzu".

U saopštenju objavljenom 25. juna nakon sastanka američkog državnog sekretara Marka Rubija i ministara spoljnih poslova GCC u Bahreinu naglašeno je da svaki trajni sporazum mora sprečiti Iran da razvije nuklearno oružje, te obuhvatiti ono što su nazvali "punim spektrom" iranskih pretnji, uključujući balističke raketne i dron programe, kao i podršku oružanim grupama širom Bliskog istoka.

U saopštenju se navodi da buduća trgovina i investicije sa Iranom mogu biti "uslovne i reverzibilne", u zavisnosti od toga da li se Teheran pridržava memoranduma o razumevanju između SAD i Irana i bilo kog konačnog sporazuma postignutog u tekućim pregovorima.

Ministri su takođe pozvali na neograničenu plovidbu kroz Ormuski moreuz, odbacujući svaki pokušaj uvođenja putarina ili taksi za brodove u tom plovnom putu.

GCC čine Saudijska Arabija, Katar, Oman, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt. Svih šest zemalja bile su mete iranskih raketnih i napada dronovima tokom nedavnog sukoba SAD i Izraela sa Iranom.

Kontejnerski brod kojim upravlja tajvanska kompanija Evergreen Marine pogođen je "neidentifikovanim objektom" tokom prolaska kroz Ormuski moreuz 25. juna, ali su posada, brod i teret "ostali neoštećeni", saopštila je kompanija.

Pomorska i lučka uprava Singapura identifikovala je plovilo kao Ever Lovely, registrovano u Singapuru, navodeći da je pretrpelo manja oštećenja u području komandnog mosta od nepoznatog projektila dok je napuštalo moreuz. Uprava je saopštila da je brod "u međuvremenu završio prolazak kroz Ormuski moreuz i nastavlja svoje putovanje".

Evergreen je naveo da je brod plovio kod Omana i sledio rutu koju preporučuje UKMTO (United Kingdom Maritime Trade Operations), koji prati bezbednost pomorskog saobraćaja u regionu, kada je pogođen. Preliminarni pregled utvrdio je oštećenja nadgrađa komandnog mosta i prozora, ali je brod ostao sposoban za plovidbu.

UKMTO je ranije izvestio da je teretni brod pogođen projektilom u blizini Omana 25. juna, a dva američka zvaničnika rekla su za Rojters da veruju da je Iran odgovoran za napad. Iz Irana ovo nisu direktno komentarisali.

Incident je naveo pomorsku agenciju UN, Međunarodnu pomorsku organizaciju, da obustavi operaciju evakuacije hiljada pomoraca iz moreuza dok Sjedinjene Države i Iran pokušavaju da dogovore trajni sporazum nakon nedavnog sukoba.