Iran cilja bazu u Jordanu u kojoj su smještene američke snage

Glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi najavio je 24. juna da će inspektori IAEA-e posjetiti iranska postrojenja za obogaćivanje urana.

"Mogu razumjeti političke izjave, one su dio stvarnosti, ali temeljna stvar na koju bih vas želio podsjetiti i skrenuti vam pažnju jeste da je postojao Memorandum o razumijevanju koji su potpisali oba predsjednika [Irana i Sjedinjenih Država]", rekao je Grossi na konferenciji za novinare u nuklearnoj elektrani Daiichi u Fukushimi u Japanu.

Dodao je da memorandum "izričito kaže da će nuklearne aktivnosti koje će se provoditi u vezi s postrojenjima za nuklearni materijal nadzirati IAEA".

"Očito je da ćemo za to morati provesti inspekciju. Bilo da se to dogodi prekosutra ili za sedam dana ili za 10 dana, važno je, ali nije bitno. To će se dogoditi", rekao je Grossi.

Dan ranije, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će inspektori IAEA-e otići u Iran "u odgovarajuće vrijeme" kako bi pregledali oštećena nuklearna postrojenja.

Kao odgovor na tvrdnje da nema planova za povratak nuklearnih inspektora u Iran, rekao je da su iranski dužnosnici "u krivu" i da se Washington dogovorio s Teheranom da provede "100-postotne inspekcije".

Na pitanje kada će inspekcije početi, rekao je: "Nema žurbe, ali bit će na licu mjesta u odgovarajuće vrijeme."

Grossijevi komentari među su najeksplicitnijim izjavama IAEA-e u vezi s iranskim nuklearnim aktivnostima. Agencija je odigrala ključnu ulogu u određivanju statusa teheranskih nuklearnih zaliha.

Od početka 12-dnevnog rata između Izraela i Irana prošle godine, Teheran je blokirao pristup UN-ove agencije svojim postrojenjima za obogaćivanje urana.

Inspekcije IAEA-e ključne su za provođenje sporazuma koji su Washington i Teheran potpisali prošle sedmice, a koji od Irana zahtijeva da smanji razinu obogaćivanja svojih zaliha uranija.

Oman je najavio uvođenje privremenog morskog puta kroz Ormuski moreuz u koordinaciji s Međunarodnom pomorskom organizacijom (IMO).

Prema omanskoj državnoj novinskoj agenciji, ova mjera ima za cilj olakšati prolaz plovila koja namjeravaju proći ovim važnim plovnim putem.

Prema objavi, brodovi koji namjeravaju koristiti privremeni put moraju krenuti nakon koordinacije s IMO-om i na temelju koordinata koje su objavili ovo međunarodno tijelo i omanske vlasti.

U objavi se naglašava da je odluka donesena s ciljem osiguranja slobode plovidbe strateškim plovnim putem u skladu s međunarodnim i pomorskim pravom kako bi se osigurala sloboda plovidbe bez potrebe za plaćanjem cestarina.

Ranije su iranski dužnosnici koji su putovali u Oman nakon Švajcarske najavili sporazum o planiranju i razvoju zajedničkog mehanizma s Omanom za naplatu naknada za pružanje pomorskih usluga brodovima koji prolaze kroz Ormuski moreuz.

Iranski dužnosnici rekli su da to neće značiti naplatu tranzitnih naknada te da će se naknade naplaćivati isključivo u zamjenu za pružanje usluga.

Američki predsjednik Donald Trump takođe je posljednjih dana naglasio da će tokom 60-dnevnog perioda nakon početnog sporazuma između Washingtona i Teherana prolaz brodova kroz Ormuski moreuz biti potpuno slobodan, a nakon tog razdoblja Teheran i Muscat će sarađivati kako bi uveli i implementirali mehanizam pružanja usluga plovilima u prolazu.

Gotovo 1.150 brodova još uvijek je zaglavljeno u Perzijskom zaljevu unatoč početnom sporazumu između Irana i Sjedinjenih Država o okončanju rata, objavila je Alliance, najveća njemačka osiguravajuća kuća.

Osiguravajuća kuća procjenjuje ukupnu vrijednost tih plovila i njihovog tereta na oko 125 milijardi dolara.

Justus Heinrich, viši stručnjak u komercijalnom sektoru u Alliance Insuranceu, naglasio je da je "brodstvo talac u ovom ratu", rekavši da će čak i ako se uvjeti u Hormuškom tjesnacu vrate u normalu, trebati sedmice da brodovi napuste regiju i prebace svoj teret na konačna odredišta.

Unatoč početnom sporazumu između Irana i Sjedinjenih Država, brodarske kompanije i dalje procjenjuju razinu rizika u regiji Perzijskog zaljeva kao visoku. Prije nekoliko dana, nakon ponovnog izbijanja borbi u Libanonu, Iran je ponovno najavio privremeno zatvaranje Hormuškog tjesnaca, što je potaknulo zabrinutost među brodarskim tvrtkama.

Heinrich je rekao da međunarodne brodarske organizacije i njemački brodovlasnici još uvijek ne mogu tačno procijeniti rizike za svoje brodove i posade te da kao rezultat toga "brodovi neće napustiti svoja sidrišta sve dok situacija ostane ista".

Iran ima učinkovitu polugu, rekao je, napominjući da 20 i 25 posto svjetskih pošiljki nafte i ukapljenog plina prolazi kroz Hormuški tjesnac.

Američki predsjednik Donald Trump kritikovao je Kongres zbog donošenja uglavnom simboličnog zakona o "ratnim ovlašćenjima", koji je osmišljen kako bi se okončao rat u Iranu.

U ljutitoj objavi na društvenim mrežama, Trump ga je nazvao "loše tempiranim i besmislenim".

Zakon, koji je prvo usvojio Zastupnički dom, zahtijevao bi od predsjednika da povuče američke snage iz sukoba s Iranom, osim ako Kongres izričito ne odobri tu akciju.

Pedeset senatora, uključujući četiri republikanca, glasalo je za, a 48 koji su bili protiv.

"Ovi senatori su mi samo otežali posao, ali ja ću ga obaviti, na ovaj ili onaj način, jer ga uvijek obavim!" požalio se Trump na svojoj platformi društvenih mreža Truth Social.

Baš u vrijeme kada je Iran "spreman nam dati bilo šta" i "poštovati Sjedinjene Države" i sebe samog, napisao je, "američki Senat odlučuje provesti loše tempirano i besmisleno glasanje o Zakonu o ratnim ovlašćenjima, govoreći sponzoru terora broj jedan u svijetu da se Sjedinjenim Državama ne sviđa što im radim i da moram prestati."

Rezolucija neće biti predana Trumpu na potpis i stoga je, u smislu pravne snage, predmet rasprave i uglavnom je simbolična.

Tokom proteklih mjeseci, demokratski senatori su više puta stavljali na glasanje prijedloge zakona za zaustavljanje rata, ali svaki put su propali zbog republikanskog protivljenja.