SAD insistira da Iran 'ne kontroliše' Hormuški moreuz

Iranska Revolucionarna garda upozorava na proširenje rata ako se napadi nastave

Korpus islamske revolucionarne garde izdao je saopštenje u kojem navodi da će svako ponovno pokretanje američkih napada na Iran dovesti do proširenja rata "izvan regiona".

Saopštenje je uslijedilo nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa koje su ukazivale da razmatra nove napade.

On je 19. maja rekao da bi oni mogli uslijediti "u petak, subotu, nedjelju, nešto, možda početkom naredne sedmice".

Prije prekida vatre objavljenog 8. aprila, Iran je odgovorio na američko izraelske napade pokretanjem napada dronovima i projektilima na Izrael i zemlje Perzijskog zaljeva, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate (UAE), Saudijsku Arabiju i Irak.

"Ukoliko se agresija protiv Irana ponovi, regionalni rat koji je obećan će se ovaj put proširiti izvan regiona, a naši razorni udari na mjestima koja jedva možete zamisliti pretvorit će vas u pepeo", navodi se u saopštenju Revolucionarne garde.

Nije jasno na kakvo se geografsko širenje misli, ali jedna od opcija, o kojoj se ranije mnogo raspravljalo tokom rata, jeste korištenje Huti proxy snaga koje podržava Teheran u Jemenu za napade na brodarstvo u moreuzu Bab al-Mandab, čime bi se dodatno poremetila međunarodna trgovina.

Američki predsjednik Donald Trump je više puta u dva dana pokrenuo mogućnost da bi primirje s Iranom moglo biti prekinuto novim američkim vojnim napadima. Ti komentari su privukli veliku pažnju analitičara i donosioca odluka.

U objavi na Truth Socialu 18. maja, Trump je rekao da su ga lideri Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata zamolili da odgodi kako je rekao "planirani vojni napad", zakazan za 19. maj, kako bi se diplomatiji dalo više vremena.

Dan kasnije je rekao da bi napad mogao uslijediti "u petak, subotu, nedjelju, nešto, ‌možda početkom sljedeće sedmice," dodatno pojačavajući retoričku napetost prema Iranu.

Komentarišući za Radio Slobodna Evropa nekoliko sati kasnije, kongresmen Don Bacon, republikanac u Odboru za oružane snage Predstavničkog doma, rekao je da bi daljnji napadi zaista mogli biti potrebni.

"Oni ne smiju imati nuklearno oružje", rekao je. "Mislim da je vojna sila potrebna."

Bacon je podržao ideju odobrenja Kongresa za daljnje napade, koje je istog dana prošlo prvo proceduralno glasanje u Senatu.

Čitajte:

Strateška dilema ostaje dok Trump govori o obnovljenim napadima na Iran

Mike Waltz, ambasador Sjedinjenih Država pri Ujedinjenim nacijama, izjavio je da su finansijski resursi iranske vlade "na izmaku" i da se ekonomija te zemlje nalazi "u stanju kolapsa".

On je, međutim, dodao da Islamska Republika, "umjesto da se okrene novom i mirnom pristupu, izvodi ponovljene i otvorene napade na civilnu elektroenergetsku infrastrukturu i nastavlja da se oslanja na strategiju razvoja nuklearnog oružja koje bi moglo gurnuti svijet u mrak".

Naglasio je da "to ne možemo tolerisati i nikada nećemo".

Komentari Waltza uslijedili su nakon što je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi tvrdio da je Teheran nanio velike gubitke Sjedinjenim Državama tokom sukoba.

U objavi na mreži X kasno 19. maja, Araqchi je naveo da je američki Kongres priznao gubitak "desetina aviona vrijednih milijarde dolara" tokom rata i da su iranske oružane snage prve oborile borbeni avion F-35.

On je takođe rekao da bi svaki obnovljeni sukob donio "mnogo više iznenađenja", ali nije iznosio dodatne detalje.

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se 20. maja u Pekingu s kineskim liderom Xi Jinpingom na razgovorima fokusiranim na produbljivanje energetskih veza i zajednički nastup protiv, kako oba lidera ocjenjuju, globalnog poretka pod dominacijom Zapada.

Govoreći na početku sastanka u Velikoj dvorani naroda, Xi je rekao da Kina i Rusija treba da nastave da podržavaju međusobni "razvoj i revitalizaciju", dok je Putin ocijenio da su bilateralni odnosi na "neviđenom nivou" i istakao da Rusija ostaje "pouzdan snabdjevač energijom" usred rata u Iranu i zatvaranja Hormuškog moreuza, što je uticalo na globalne tokove i cijene nafte i gasa.

Samit dolazi u trenutku kada Rusija nastoji da obezbijedi nove dugoročne energetske sporazume s Kinom, uključujući napredak na dugo odlaganom gasovodu Snaga Sibira 2, projektu koji Moskva smatra ključnim za nadoknadu izgubljenih evropskih tržišta nakon invazije na Ukrajinu.

"Do sada je Kina odugovlačila, ali bi to moglo da se promijeni na ovom sastanku", rekao je Henrik Vahtmeister, istraživač u kineskom centru Švedskog instituta za međunarodne odnose, za Radio Slobodna Evropa. Pročitajte više OVDJE