Iran pustio na slobodu Shahaba Dalilija, Iranca koji živi u SAD-u
Shahab Dalili, Iranac sa stalnim boravištem u Sjedinjenim Državama koji je bio pritvoren u Iranu od 2016. godine, vratio se kući svojoj porodici nakon oslobađanja, saopštila je organizacija Hostage Aid Worldwide, nevladina organizacija sa sjedištem u Washingtonu koja se zalaže za taoce i nepravedno pritvorene osobe.
"Nakon dugog putovanja od Evina do Jerevana pa do Washingtona, s radošću objavljujemo da je Shahab Dalili konačno sigurno stigao kući svojoj porodici nakon više od decenije nepravednog pritvora u Iranu“, navela je organizacija Hostage Aid Worldwide u objavi na platformi X 19. maja.
Godine 2023. Sjedinjene Države i Iran dogovorili su razmjenu zatvorenika koja je obuhvatala pet pritvorenih Amerikanaca, ali Shahab Dalili nije bio uključen jer ga State Department nije zvanično klasifikovao kao "nepravedno pritvorenog u Iranu".
Dalili je uhapšen 2016. godine kada se vratio u Teheran kako bi prisustvovao sahrani svog oca.
Pripadnici sigurnosnih snaga priveli su ga dok je bio na putu ka aerodromu u glavnom gradu, odakle je trebalo da se vrati u Sjedinjene Države.
Porodica Dalilija saopštila je da je osuđen na 10 godina zatvora pod optužbom za "saradnju s neprijateljskom vladom".
Više od 100 parova vjenčano u Teheranu uz vojna vozila i mitraljeze
Masovna ceremonija vjenčanja za 110 parova održana je 18. maja na trgu Imam Hossein u centru Teherana.
Fotografije objavljene s događaja pokazuju vojna vozila i mitraljeze prisutne na mjestu održavanja proslave.
Kampanja "Janfada", koju podržava vlada - a što znači "odanost" ili "žrtvovanje" - pokrenuta je s ciljem demonstriranja spremnosti javnosti u slučaju mogućeg kopnenog napada.
U isto vrijeme, posljednjih dana u javnim prostorima počeli su i kursevi obuke za rukovanje oružjem.
Ceremonija je održana dok je na snazi krhko primirje između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela.
Svaki sporazum s Iranom mora odobriti Kongres, kaže Graham
Republikanski senator Lindsey Graham, bliski saveznik američkog predsjednika Donalda Trumpa, ponovo je izjavio da svaki sporazum između Sjedinjenih Država i Irana mora odobriti američki Kongres.
Njegovo novo naglašavanje tog pitanja uslijedilo je nakon što je Trump saopštio da je, na zahtjev arapskih lidera iz Zaljeva, odgodio planirani napad na Iran 19. maja.
Reagujući na platformi X, Graham je napisao da svaki sporazum između Teherana i Washingtona "mora biti upućen Kongresu na odobrenje, kao što je bio slučaj sa JCPOA za vrijeme predsjednika Obame", misleći na nuklearni sporazum s Iranom iz 2015. iz kojeg su se Sjedinjene Države povukle 2018.
Iako je izrazio skepticizam prema izgledima za postizanje dogovora s Islamskom Republikom, Graham je dodao da bi okončanje sukoba "diplomatskim putem koji ostvaruje naše ciljeve nacionalne bezbjednosti bilo veliko postignuće".
Graham je naveo da Trump želi da Iran obustavi obogaćivanje uranijuma, preda kontrolu nad zalihama visoko obogaćenog uranijuma Sjedinjenim Državama, prestane ometati pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, odustane od razvoja balističkih projektila dugog dometa i nuklearnog oružja, te prekine podršku naoružanim posredničkim grupama širom regiona.
Američki senator je, međutim, istakao i da je duboko skeptičan da će Iran pristati na uslove koji bi novi sporazum učinili bitno drugačijim od nuklearnog dogovora iz 2015, dodajući da će "vrijeme pokazati".
Više od 4.000 uhapšenih i 50 pogubljenih od početka rata, saopštila organizacija za ljudska prava
Organizacija za ljudska prava HRANA saopštila je da su iranske vlasti uhapsile najmanje 4.023 osobe i izvršile 50 pogubljenja nakon početka američko-izraelskih napada na Iran 28. februara, navodi se u novom izvještaju koji analizira vojnu kampanju i njen uticaj unutar zemlje.
Prema izvještaju, uhapšeni su optuživani za špijunažu, ugrožavanje nacionalne bezbjednosti i dijeljenje informacija povezanih s sukobom. Dodaje se da su Iranci tokom rata iskusili "preplitanje štetnih efekata usljed pojačane unutrašnje represije".
HRANA navodi da su se uslovi u pritvorskim objektima "naglo pogoršali", dok su vlasti "proširile kontrolne punktove, pojačale ograničenja kretanja i uvele dugotrajnu internet blokadu", koja je smanjila nacionalnu povezanost na oko jedan posto uobičajenog nivoa.
Izvještaj takođe dokumentuje posljedice samog sukoba, potvrđujući najmanje 3.636 poginulih, uključujući 1.701 civila, 1.221 pripadnika vojske i 714 neidentifikovanih osoba. HRANA je dodatno potvrdila smrt 307 djece, dok je još 2.213 ranjeno tokom napada.
Izvještaj pod naslovom Između projektila i represije, objavljen 18. maja, zasniva se na 6.324 verifikovana incidenta prikupljena iz otvorenih izvora, spoljnog izvještavanja i mreže izvora unutar Irana. Organizacija navodi da je svaki slučaj potvrđen iz najmanje dva nezavisna izvora.