Prekid interneta u Iranu traje već 80 dana
Dana 18. maja navršava se 80. dan prekida interneta u Iranu, pri čemu je blokada sada premašila 1.896 sati, saopštila je organizacija za praćenje interneta NetBlocks.
"Sadržaji koji podržavaju vlast preplavljuju društvene mreže, dok Iranci koji pokušavaju dobiti odobreni (posebni) pristup navode da se od njih traži da ispune dnevnu kvotu propagandnih objava koje nadzire vještačka inteligencija", saopštio je NetBlocks u objavi na mreži X 18. maja.
Blokada je počela 28. februara neposredno nakon američkih i izraelskih zračnih napada na Iran.
Od tada, javno dostupni podaci o mreži pokazuju da je prekogranični internetski saobraćaj tokom gotovo cijelog perioda ostao ispod 1 posto prosjeka prije gašenja.
Drugim riječima, za ogromnu većinu Iranaca pristup bilo kojoj web stranici ili aplikaciji izvan zemlje bio je praktično nemoguć.
Njemački kancelar osudio iranski napad na nuklearnu elektranu u UAE-u
Njemački kancelar Friedrich Merz osudio je napad Irana na Ujedinjene Arapske Emirate i druge zemlje Zaljeva.
"Napadi na nuklearna postrojenja predstavljaju prijetnju sigurnosti ljudi u cijeloj regiji. Ne smije biti daljnje eskalacije nasilja", napisao je Merz na mreži X 18. maja.
"Iran mora ući u ozbiljne pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama, prestati prijetiti svojim susjedima i otvoriti Hormuški moreuz bez ograničenja", dodao je.
Ranije su Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili da je izbio požar u nuklearnoj elektrani Barakah nakon napada dronom.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) reagovala je na napad saopštenjem u kojem navodi da je "vojna aktivnost koja ugrožava nuklearnu sigurnost neprihvatljiva".
Iransku nobelovku Narges Mohammadi otpustili iz bolnice
Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi otpuštena je iz koronarne jedinice intenzivne njege u Teheranu i vraćena kući, saopštila je njena fondacija.
Mohammadi je početkom maja iz zatvora u Zandžanu, oko 330 kilometara zapadno od Teherana, prebačena u bolnicu. Tada je njen brat Hamidreza Mohammadi za Radio Farda Radija Slobodna Evropa rekao da je bila "na ivici smrti". Porodica ju je potom o svom trošku premjestila u bolnicu u Teheranu.
Nagradu za mir dobila je 2024. godine za borbu za prava žena u Iranu, a veći dio posljednje decenije provela je u zatvoru zbog svog djelovanja. U decembru 2025. ponovo je uhapšena tokom komemorativne ceremonije u sjeveroistočnom gradu Mašhadu.
Nakon toga osuđena je na sedam i po godina zatvora. Porodica navodi da joj je u zatvoru uskraćena medicinska njega te da su uslovi direktno uticali na njene zdravstvene probleme, uključujući srčane tegobe i probleme s krvnim pritiskom.
"Iako je moja majka otpuštena iz koronarne jedinice bolnice Teheran Pars, njen oporavak zahtijeva strogi medicinski nadzor van zatvorskih zidova", navela je njena kćerka Kiana Rahmani u saopštenju.
"Vraćanje u pritvor bila bi smrtna presuda. Moramo osigurati da ostane na slobodi, da se sve neutemeljene optužbe protiv nje trajno odbace i da progon prestane. Aktivizam za ljudska prava nije zločin i nijedan zagovornik ne bi smio biti zatvoren zbog toga", dodala je Rahmani.
Trump: 'Sat otkucava za Iran'
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump 17. maja pozvao je Iran da se "pokrene", zaprijetivši ozbiljnim posljedicama u objavi na mreži Truth Social.
"Za Iran sat otkucava i bolje im je da se pokrenu, i to BRZO, ili od njih neće ostati ništa", napisao je. "VRIJEME ISTIČE!"
Trumpove izjave uslijedile su nakon što su iranski mediji javili da Sjedinjene Američke Države nisu ponudile nikakve ustupke u svom najnovijem odgovoru na prijedlog koji je Teheran proslijedio Washingtonu preko Pakistana s ciljem okončanja rata.
Iako nije bilo zvaničnih komentara iranskih vlasti, državna novinska agencija Mehr navela je da Sjedinjene Američke Države žele "dobiti ustupke koje nisu uspjele dobiti tokom rata", dodajući da bi to moglo biti prepreka postizanju sporazuma.
Ranije 17. maja, pozivajući se na izraelske zvaničnike, Axios je izvijestio da je Trump razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, koji je otvoreno odbijao bilo kakav kompromis s Teheranom dok se ključna pitanja u sukobu ne riješe.
U odvojenom izvještaju, Axios je naveo da se očekuje da će američki predsjednik naredne sedmice održati sastanak s najvišim zvaničnicima za nacionalnu sigurnost kako bi razmotrio opcije vojne akcije.
Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli su zajedničku vojnu kampanju protiv Irana 28. februara, nastojeći, između ostalog, ograničiti njegove nuklearne i balističke kapacitete.g
Kao odgovor, Iran je praktično zatvorio Hormuški moreuz, ključni pomorski pravac kroz koji je ranije prolazila petina svjetske trgovine naftom, što je dovelo do rasta cijena na tržištima. Ovo pitanje je u međuvremenu postalo centralno za svako moguće rješenje sukoba.
Islamabad djeluje kao posrednik otkako je početkom aprila stupio na snagu prekid vatre između Irana i Sjedinjenih Američkih Država. Runda pregovora između visokih zvaničnika iz Washingtona i Teherana održana je u Islamabadu, ali nije dala rezultate.