Uživo Libanski lideri poručili Iranu da prestane da se meša u ratom razorenu zemlju

FBI je ponudio nagradu od 200.000 dolara za informacije koje bi mogle dovesti do hapšenja bivše američke kontraobavještajne agentice optužene za špijunažu u korist Irana.

Prema saopštenju FBI-a objavljenom 14. maja, Monica Witt, bivša pripadnica američke vojske i kontraobavještajna agentica, optužena je pred federalnom velikom porotom u februaru 2019. za špijunažu, uključujući prenošenje informacija od značaja za nacionalnu odbranu iranskoj vladi.

FBI navodi da je 2013. godine prebjegla u Iran.

Prema optužnici, nakon toga je dostavljala informacije iranskim vlastima, čime je dovela u opasnost osjetljive i povjerljive programe i podatke vezane za nacionalnu odbranu Sjedinjenih Američkih Država.

"FBI nije zaboravio i vjeruje da u ovom ključnom trenutku u istoriji Irana postoji neko ko zna nešto o njenom boravištu. FBI želi da se javite kako biste pomogli da pronađemo Witt i izvedemo je pred lice pravde", navodi se u saopštenju.

Predstavnički dom američkog Kongresa minimalnom većinom odbio je prijedlog rezolucije koju su predložili demokrati, a koja je imala za cilj zaustaviti rat u Iranu dok ga ne odobri Kongres.

Zastupnici su glasali 212 prema 212, što znači da rezolucija nije prošla jer joj je bila potrebna prosta većina.

Bio je to treći ove godine pokušaj usvajanja rezolucije o ratnim ovlaštenjima u vezi s Iranom u Predstavničkom domu, ali prvi otkako je sukob 1. maja dosegao rok od 60 dana u kojem je Trump trebalo da se obrati Kongresu o ratu.

Trump je u to vrijeme tvrdio da je primirje zvanično "okončalo" neprijateljstva prema Iranu.

Glasanja su sve neizvjesnija, pri čemu republikanci imaju samo tanku većinu u Kongresu.

Dana 16. aprila prethodni prijedlog rezolucije o ratnim ovlaštenjima nije prošao sa 213 prema 214 glasova, uz jednog zastupnika koji je bio suzdržan.

Sličan trend zabilježen je i u Senatu, gdje je 13. maja blokirana rezolucija o ratnim ovlaštenjima rezultatom 50 prema 49, nakon što su trojica republikanaca glasala zajedno sa gotovo svim demokratima.

U slučaju izjednačenog rezultata u Senatu, odlučujući glas dao bi potpredsjednik JD Vance.

Uz izvještavanje Reutersa

Bivši komandant Korpusa čuvara Islamske revolucije (IRGC) Mohammad Ali Jafari izjavio je da neće biti daljih mirovnih pregovora "dok se rat ne završi na svim frontovima, sankcije ne budu ukinute, zamrznuta sredstva oslobođena, šteta nastala u ratu nadoknađena i dok se ne prizna suverenitet Irana nad Hormuškim moreuzom".

Jafari, čija trenutna uloga u vlasti nije jasna, ove je izjave dao za novinsku agenciju Tasnim, blisku IRGC-u.

Ovih pet tačaka, koje Iran naziva svojim "glavnim uslovima", mogu se vidjeti i na propagandnim bilbordima širom Teherana. One čine i suštinu novog iranskog prijedloga za mir, koji je američki predsjednik Donald Trump nazvao "glupim" i "neprihvatljivim".

U razgovoru za Tasnim, Jafari je također rekao da Iran "u potpunosti ne vjeruje neprijatelju", budući da je, kako tvrdi, bio napadnut dva puta tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama.

"Neprijatelj mora platiti za izdaju i kršenje obećanja koje je počinio ponovnim pokretanjem rata usred pregovora", rekao je.

Bivši komandant IRGC-a ponovio je iranski stav o američko-izraelskim napadima na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine, kao i o udarima koji su pokrenuli aktuelni rat 28. februara. Sjedinjene Američke Države i Izrael te operacije opisuju kao preventivne vojne akcije, a ne kao ničim izazvane napade tokom aktivnih mirovnih pregovora.

Jafari je također iznio fazni pristup pregovorima, iako nije jasno kakvu ulogu ima u mirovnim razgovorima, niti da li njegovi stavovi odražavaju zvaničnu politiku Irana.

"Naša logika je da se prvo preduzmu mjere za izgradnju povjerenja, a zatim pređe na narednu fazu i sljedeći korak pregovora o nuklearnim pitanjima, kako bi se o njima mogle donositi odluke. Dok se to ne učini, ulazak u narednu fazu nema smisla", rekao je.

Američki predsjednik Donald Trump i kineski lider Xi Jinping započeli su završni dan samita u Pekingu, pri čemu je rat u Iranu sve više dolazio u prvi plan, potiskujući trgovinske sporove i tehnološke tenzije za koje se prvobitno očekivalo da će dominirati susretom dvije najveće svjetske sile.

Tokom sastanka 15. maja u Zhongnanhaiju, strogo čuvanom kompleksu rukovodstva Komunističke partije Kine, dvojica lidera ušli su u završnu rundu razgovora nakon prvog dana obilježenog javnim izrazima dobre volje i sve većim podudaranjem stavova o ekonomskim rizicima koje nosi rat u Iranu. Trump je novinarima rekao da su on i Xi razgovarali o trgovini, Iranu i "mnogim drugim stvarima".

Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je 15. maja da Peking podržava nastavak krhkog primirja u vezi s Iranom i da "neumorno radi" na okončanju rata, nastojeći da ima "konstruktivnu ulogu" u budućim mirovnim pregovorima.

"Pomorski putevi treba da budu ponovo otvoreni što je prije moguće", dodalo je ministarstvo, aludirajući na poremećaje u plovidbi oko Hormuškog moreuza, strateškog prolaza kojim se inače transportuje oko petine svjetskih zaliha nafte. Pročitajte više OVDJE