Xi upozorio na Tajvan dok Trump na samitu u Pekingu traži napredak u trgovini
Američki predsjednik Donald Trump i kineski lider Xi Jinping razgovarali su više od dva sata u Pekingu 14. maja, pri čemu su obje strane izrazile optimizam o stabilizaciji odnosa, iako su oštra neslaganja oko Tajvana, trgovine i rata u Iranu bila u središtu samita.
Bilateralni sastanak, održan u Velikoj dvorani naroda u Pekingu, bio je prvi susret licem u lice između Trumpa i Xija otkako su se sastali u Južnoj Koreji u oktobru 2025. godine. Očekuje se da će Trump navečer prisustvovati državnoj večeri u njegovu čast, nakon kulturne posjete Pekinškom Hramu neba.
Xi je na početku samita pozvao na saradnju između dvije najveće svjetske ekonomije, navodeći da bi Kina i Sjedinjene Države trebalo da budu "partneri, a ne protivnici", uprkos rastućem strateškom rivalstvu i sve većoj nestabilnosti u svijetu. Trump je Xija nazvao "prijateljem" i rekao da će"odnosi između Kine i SAD-a biti bolji nego ikada ranije". Pročitajte više OVDJE
UAE negira da je Netanyahu bio u posjeti tokom rata s Iranom
Ujedinjeni Arapski Emirati demantovali su 13. maja da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu posjetio zemlju tokom rata s Iranom, odbacujući tvrdnje iz Netanyahuovog kabineta da se "tajno" sastao s predsjednikom UAE šeikom Mohammedom bin Zayedom Al Nahyanom.
U saopštenju je Ministarstvo vanjskih poslova UAE navelo da su odnosi s Izraelom "javni" i "ne zasnivaju se na netransparentnim ili neformalnim aranžmanima".
"Sve tvrdnje o nenajavljenim posjetama ili neotkrivenim dogovorima u potpunosti su neutemeljene, osim ako ih zvanično ne potvrde nadležne vlasti u UAE", navodi se u saopštenju.
Netanyahuov kabinet je saopštio da je sastanak doveo do "istorijskog proboja" u odnosima između dvije zemlje.
Međutim, izvor upoznat sa sastankom rekao je za Reuters da su se Netanyahu i šeik Mohammed "sastali na nekoliko sati" 25. aprila u gradu Al Ain, blizu granice s Omanom.
Izvor je takođe naveo da je šef Mossada David Barnea tokom rata s Iranom "najmanje dva puta" putovao u UAE kako bi razgovarao o vojnoj koordinaciji. Wall Street Journal je prvi izvijestio o njegovoj posjeti.
UAE su, posebno nakon što su bili meta nekoliko napada tokom rata s Iranom, dodatno ojačali odnose sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, s kojim su normalizovali odnose u okviru Abrahamovih sporazuma iz 2020. godine.
Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee rekao je 12. maja da je Izrael tokom rata poslao sisteme protivraketne odbrane Iron Dome i pripadajuće operativne snage u UAE.
UAE su jedan od glavnih trgovačkih i finansijskih centara u regionu i ključni saveznik Washingtona. Vode aktivnu vanjsku politiku i izgradili su nezavisnu sferu uticaja na Bliskom istoku i u Africi.
Napadi Irana na zemlje Perzijskog zaljeva – kao odgovor na američke i izraelske udare – pogodili su UAE više nego druge susjede, gađajući civilnu infrastrukturu i energetska postrojenja.
Za razliku od nekih drugih zaljevskih država, UAE imaju naftovod koji im omogućava da dio izvoza nafte transportuju bez prolaska kroz blokirani Hormuški moreuz, čime povećavaju sposobnost da izdrže dugotrajne poremećaje.
Međutim, nastavak rata mogao bi ozbiljno ugroziti ulogu UAE kao globalnog ekonomskog centra koji osigurava stabilnost i olakšava poslovne aktivnosti u regionu.
Sledeće 'oružje' Irana u Ormuzu moglo bi da pogodi Google, Metu i streaming servise
Iranski mediji predlažu da se Ormuski moreuz pretvori u ključnu tačku kontrole interneta - uz pretnju naplate, regulacije ili čak sabotaže podmorskih kablova koji prenose značajan deo globalnog internet saobraćaja.
Žene snose najveći teret blokade interneta u Iranu s urušavanjem paralelnog tržišta rada
Urednica u izdavačkoj kući u Teheranu, onlajn instruktorka joge i majka sa sela koja prodaje domaću hranu preko Instagrama tek su tri od mnogih žena u Iranu čiji je izvor primanja uništen stalnim blokadama interneta u njihovoj zemlji.
Tri isključenja interneta u Iranu poslednjih meseci – uključujući i trenutnu blokadu koja je najduža u istoriji – nanela su razoran udarac ekonomiji. I u mnogim slučajevima, žene su te koje najviše osećaju posledice.
Instruktorka joge u Teheranu rekla je za Radio Farda (Iranski servis RSE) da su je ograničenja interneta sprečila da drži onlajn časove, lišavajući je jedinog izvora prihoda.
"Baš sam počela da se osamostaljujem, ali ne mogu da priuštim pouzdan VPN pristup. Preskupo je i ne radi kako treba", rekla je mlada žena. Radi njene bezbednosti, ne možemo da navedemo njeno ime pošto je RSE zabranjen u Iranu.
"Imam sreće što živim s roditeljima, ali poznajem koleginice koje više ne mogu da plaćaju kiriju", dodala je ona.
"S ratom i isključenjem interneta, život je za mnoge stao", rekla je ona, opisujući digitalnu blokadu kao "mučenje". Pročitajte više OVDE