SAD insistira da Iran 'ne kontroliše' Hormuški moreuz

Iransko pravosuđe pogubilo je još jednog zatvorenika, Ehsana Afrashteha, pod optužbom za "špijunažu" u korist Izraela.

Zvanični medijski kanal pravosuđa, Mizan News, izvijestio je da je Afrashteh pogubljen rano 13. maja. U izvještaju se tvrdi da je "obučen od strane Mosada u Nepalu i da je prodavao osjetljive nacionalne informacije Izraelu".

Dio izvještaja, bez navođenja detalja, navodi i da je "radio kao sajber stručnjak u kompaniji povezanoj s vojnom institucijom".

Mizan tvrdi da je "po nalogu oficira Mosada Afrashteh pokušao da prenese različite informacije o kompaniji i njenim zaposlenima".

Dodaje se da su "identiteti i podaci o osoblju, hijerarhija i detaljna organizaciona struktura, kao i misije kompanije bili među informacijama koje je Afrashteh navodno pokušao proslijediti Mosadu".

Međutim, opširan izvještaj koji je objavio Mizan ne precizira kada je Afrashteh uhapšen niti kada mu je suđeno, te ne daje nikakve detalje o sudskom postupku.

Više organizacija i web stranica za ljudska prava navodi da je Afrashteh rođen 1993. godine. Prema tim navodima, bio je magistrirani inženjer građevinarstva koji je radio kao mrežni stručnjak, te je uhapšen početkom 2024. nakon povratka iz Turske.

Organizacija za ljudska prava HRANA također je izvijestila da je Afrashteh porijeklom iz Isfahana i da je ranije živio u Teheranu.

U izvještaju Mizana, pravosuđe tvrdi da je Afrashteh prošao različite obuke koje mu je pružio Mosad, uključujući "ličnu sigurnost, pisanje izvještaja i analizu informacija, tajno fotografiranje, uspostavljanje sigurnih komunikacionih sistema, enkripciju i metode prijenosa podataka, precizno označavanje meta i prikriveno slanje lokacijskih informacija, kao i aktivnosti na tržištima kriptovaluta, među ostalim".

Opisi aktivnosti optuženog, navodno zasnovani na njegovim "priznanjima i iskazima", uključuju i tvrdnju da je "tokom saradnje s Mosadom razmjenjivao najmanje četiri do pet e-mailova mjesečno, uz glasovne kontakte s obavještajnim oficirima Mosada, te da je između njih razmijenjeno više od 300 poruka".

Od američkih i izraelskih napada na Iran, Islamska Republika pojačala je provođenje smrtnih kazni, u nekim slučajevima izvršavajući više pogubljenja u jednom danu.

Prema zajedničkom izvještaju organizacije Iran Human Rights sa sjedištem u Norveškoj i grupe Together Against the Death Penalty iz Pariza, objavljenom 13. aprila, Iran je u 2025. godini izvršio najmanje 1.639 pogubljenja.

U izvještaju se navodi da je to najveći godišnji broj pogubljenja u Iranu od 1989. godine.

Obavještajne procjene SAD, na koje se pozivaju američki mediji, ukazuju da Iran zadržava većinu svojih raketnih kapaciteta uprkos mjesecima sukoba s Izraelom i Sjedinjenim Državama.

The New York Times i The Washington Post izvijestili su da Teheran i dalje posjeduje oko 70 posto svog prijeratnog raketnog arsenala i mobilnih lansera, te da je ponovo uspostavio pristup približno tri četvrtine svojih podzemnih raketnih postrojenja, uključujući lokacije u blizini Hormuškog moreuza.

Ti izvještaji oštro su u suprotnosti s prikazom administracije Donalda Trumpa, koja Iran predstavlja kao uglavnom vojno poražen.

Američki predsjednik Donald Trump napao je ono što je nazvao "lažnim vijestima" koje sugerišu da Iran i dalje ima značajne vojne kapacitete.

U objavi na mreži Truth Social kasno 12. maja, rekao je da je takvo izvještavanje "virtuelna IZDAJA". Nije precizirao na koje izvještaje se odnosi.

Ovi izvještaji dolaze usred zastoja u pregovorima o okončanju sukoba i sve veće debate u Vašingtonu o troškovima rata.

Takođe 12. maja, ministar odbrane Pete Hegseth odbacio je tvrdnje da je sukob opasno iscrpio američke zalihe municije, naglašavajući: "Imamo dovoljno onoga što nam je potrebno."

Uz izvještavanje agencije dpa

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je kineski predsjednik bio "relativno dobar" po pitanju rata s Iranom, iako Vašingtonu nije potrebna njegova pomoć.

Obraćajući se novinarima uoči puta u Kinu, Trump je rekao: "Ne mislim da nam treba bilo kakva pomoć u vezi s Iranom. Pobijedićemo na ovaj ili onaj način. Pobijedićemo mirno ili na drugi način."

Takođe je rekao da bi trebalo da ima "dug razgovor" sa Xi Jinpingom o Iranu u Kini, dodajući da je kineski lider "prijatelj" i "neko s kim se dobro slažemo".

Trump će stići u Kinu uveče 13. maja i imaće dva dana razgovora i javnih nastupa sa Xijem 14-15. maja. Američki predsjednik je posljednji put posjetio tu zemlju 2017. godine.

Trump je odbacio najnoviju ponudu Irana za sporazum o okončanju rata, nazvavši je "potpuno neprihvatljivom" i "izuzetno slabom".

Posjeta američkog predsjednika Kini prvobitno je bila planirana za mart, ali je odložena zbog rata s Iranom.

Rat s Iranom baca senku na važan samit američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) i kineskog lidera Si Đinpinga ove nedelje u Pekingu, gde se očekuje da će jedno od najosetljivijih pitanja na dnevnom redu biti Iran.

Tramp bi trebalo da stigne u Peking 13. maja i da se sastane sa Sijem 14-15. maja, pošto je ranije ove godine odložio posetu zbog sukoba koji uključuje Iran. Visoki američki zvaničnici kažu da Tramp planira da direktno pritisne Sija u vezi s ekonomskim i tehnološkim vezama Kine s Iranom, uključujući kupovinu nafte i navodni transfer robe dvostruke namene.

U intervjuu za RSE, Ken Morijasu (Morizasz), viši saradnik Instituta Hadson, rekao je da Peking može taktički pomoći u smanjenju tenzija, ali da će se odupreti svakom naporu koji bi mogao da ugrozi opstanak iranskog režima, za koji je rekao da je ključan za dugoročnu evroazijsku strategiju Kine.

RSE: S obzirom na to da se očekuje da će Tramp vršiti pritisak na Sija u vezi s Iranom, a Vašington objavljuje nove sankcije usmerene na iranske naftne mreže povezane s Kinom, koliko je važan ovaj trenutak u američko-kineskoj diplomatiji oko Teherana?

Ken Morijasu: Siguran sam da će Tramp tražiti pomoć od Si Đinpinga u vezi s Iranom i siguran sam da je Kina veoma zainteresovana da vidi kraj ovog rata isto koliko i Tramp želi da se on završi. Ali sam takođe veoma siguran da Si ne želi promenu režima u Teheranu. Dakle, iako bi mogao da pristane da ohrabri Teheran da postigne neku vrstu kompromisa, veoma sam siguran da će se Si odupreti Trampovom pritisku da kazni Iran na način koji bi mogao dovesti do promene režima. Pročitajte više OVDJE