Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Katar prijavljuju iranske dronove

Američko Ministarstvo finansija saopštilo je 8. maja da je uvelo sankcije protiv 10 pojedinaca i kompanija zbog pomaganja iranskoj vojsci da osigura oružje i materijale za izgradnju dronova Shahed.

Na listi se nalaze i subjekti iz Kine i Hong Konga, a ova mjera dolazi nekoliko dana prije planirane posjete američkog predsjednika Donalda Trumpa Kini, gdje bi se trebao sastati s kineskim liderom Xi Jinpingom.

Iranski dronovi Shahed, koje je Teheran isporučio Rusiji, korišteni su od strane ruskih snaga u napadima u Ukrajini, često pogađajući civilne ciljeve.

Ministarstvo finansija navelo je da je spremno poduzeti dodatne ekonomske mjere protiv iranskog vojno-industrijskog sektora, s ciljem sprječavanja Teherana da obnovi svoje proizvodne kapacitete i projicira svoju moć u regiji Bliskog istoka.

Također je saopšteno da će SAD djelovati protiv svake strane kompanije koja podržava ilegalnu trgovinu s Iranom, te da bi mogle uvesti sekundarne sankcije stranim finansijskim institucijama koje pomažu iranskim aktivnostima, uključujući one povezane s tzv. "teapot" rafinerijama - malim nezavisnim rafinerijama nafte u Kini.

Teheran je izjavio da su oružani sukobi s brodovima američke mornarice u Hormuškom moreuzu završeni i da je situacija sada mirna.

"Nakon razdoblja međusobne vatre, borbe su prestale i situacija je pod kontrolom", citirala je vojni izvor novinska agencija Tasnim, koja ima bliske veze s iranskim Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC).

U izvještaju se navodi da je najnovija eskalacija - koja je ugrozila, ali nije okončala primirje koje je sada na snazi - dogodila nakon što su američke snage 6. maja pucale na tanker s naftom pod iranskom zastavom.

Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM) navelo je u objavi na mreži X da su američke snage onesposobile još dva tankera pod iranskom zastavom u Omanskom zaljevu dok Washington nastavlja provoditi blokadu plovila koja ulaze ili izlaze iz Irana.

U toku su razgovori putem pakistanskih posrednika o potencijalnom mirovnom sporazumu, a američki predsjednik Donald Trump izražava optimizam čak i dok prijeti Iranu masovnim zračnim napadima ako odbije američki prijedlog.

Sjedinjene Države kažu da će sljedeće sedmice olakšati dvodnevne "intenzivne razgovore" usmjerene na napredak mirovnog i sigurnosnog sporazuma između vlada Izraela i Libanona.

Prema izjavi koju je objavio glasnogovornik State Departmenta Tommy Pigott, sastanak će biti održan 14. i 15. maja.

Pigott je rekao da će "obje delegacije sudjelovati u detaljnim raspravama usmjerenim na napredak sveobuhvatnog mirovnog i sigurnosnog sporazuma koji će se suštinski baviti ključnim problemima obje zemlje".

"Ovi razgovori imaju za cilj odlučno prekinuti neuspjeli pristup iz protekla dva desetljeća, koji je omogućio terorističkim skupinama da se učvrste i obogate, potkopaju autoritet libanonske države i ugroze sjevernu granicu Izraela", dodao je.

Od izbijanja rata s Iranom krajem feburara, Izrael je napadao ciljeve unutar Libanona za koje tvrdi da su povezani s Hezbollahom, skupinom koju podržava Iran, a koju su Sjedinjene Države označile terorističkom organizacijom.

Dvije strane su prošli mjesec pristale na prekid vatre, ali 6. maja Izrael je pokrenuo napad na južno predgrađe Bejruta, gdje je baza Hezbolaha. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je osobno odobrio napad čija je meta bio zapovjednik elitne skupine Radwan Force.

Satelitske snimke koje je pregledao Reuters pokazuju veliku naftnu mrlju u blizini iranskog otoka Kharg, glavnog iranskog izvoznog središta nafte, što izaziva zabrinutost zbog mogućeg izlijevanja usred sukoba u Perzijskom zaljevu.

Snimke snimljene između 6. i 8. maja satelitima Copernicus Sentinel pokazuju sivo-bijelu mrlju koja prekriva vode zapadno od otoka.

Leon Moreland iz Opservatorija za sukobe i okoliš rekao je da se mrlja čini "vizualno konzistentnom s naftom" i procijenio je da pokriva otprilike 45 četvornih kilometara.

Uzrok mogućeg izlijevanja ostaje nejasan. Reuters navodi da američka vojska i iranska misija pri UN-u nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

Otok Kharg upravlja s oko 90 posto iranskog izvoza nafte i bio je u središtu pojačanih napetosti i vojnih aktivnosti tijekom sukoba između SAD-a i Irana.