Ormuski moreuz i dalje 'kao zona ratnih operacija'

Ambasada Irana u Seoul je navela da Teheran nije bio uključen u incident koji je oštetio južnokorejski brod u Hormuškom moreuzu.

Navodi se i da siguran prolaz kroz moreuz zahtijeva "koordinaciju s nadležnim vlastima Islamske Republike Iran" te da ignorisanje tih uslova "može dovesti do neželjenih incidenata".

Dana 4. maja došlo je do eksplozije i požara na teretnom brodu HMM Namu, kojim upravlja južnokorejska kompanija, u Hormuškom moreuzu.

Ranije je savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Južne Koreje izjavio da još nije jasno da li su eksploziju i požar izazvali napad ili je u pitanju tehnički kvar. Dodao je da je požar izbio u mašinskoj prostoriji i da nijedan od 24 člana posade nije povrijeđen.

Sjedinjene Američke Države okrivile su Iran za incident, a predsjednik Donald Trump izjavio je da je Iran pucao na plovilo.

Izraelske snage pogodile su 6. maja predgrađe Bejruta prvi put otkako je prije tri sedmice stupio na snagu prekid vatre, ciljajući i, prema navodima, ubivši komandanta Hezbollahove elitne jedinice Radwan.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i ministar odbrane Israel Katz saopštili su u zajedničkoj izjavi da je operacija imala za cilj "eliminaciju" Maleka Baluta, komandanta jedinice Radwan.

Hezbollah, militantna grupa i politička stranka koja kontroliše veliki dio južnog Libana, Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija na crnu listu stavila njegovo oružano krilo, ali ne i politički dio.

Izraelski Channel 13, pozivajući se na izraelske izvore, javio je da su u napadu ubijeni Balut, njegov zamjenik i još nekoliko boraca. Izvori Hezbollaha potvrdili su za AFP da je komandant ubijen.

"Teroristi iz jedinice Radwan koje je on vodio odgovorni su za napade na izraelske zajednice i napade na vojnike Izraelskih odbrambenih snaga", naveli su Netanyahu i Katz u saopštenju.

Libanska državna novinska agencija javila je da su "izraelski ratni avioni izveli napad, ciljajući Ghobeiri" u južnim predgrađima Bejruta, uporištu Hezbollaha.

Američki vojni zvaničnici saopštili su da je ratni avion mornarice otvorio vatru na naftni tanker pod iranskom zastavom i onesposobio njegovo kormilo nakon što je pokušao da probije američku blokadu iranskih luka.

U saopštenju od 6. maja, Centralna komanda SAD-a, koja nadzire američke snage u regionu, navela je da posada broda "nije postupila po zahtjevima", te da je borbeni avion F/A-18 Super Hornet otvorio vatru na brod, identifikovan kao M/T Hasna, dok je bio na putu ka iranskoj luci u Omanskom zalivu.

"Američke snage su izdale više upozorenja i obavijestile brod pod iranskom zastavom da krši američku blokadu", naveli su zvaničnici.

U saopštenju se dodaje da tanker nije prevozio naftu.

Američke snage uvele su pomorsku blokadu iranskih luka nakon poteza Irana da praktično zatvori sav pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz.

Američka mornarica ranije je pratila pojedine brodove kroz ovaj strateški prolaz, ali je američki predsjednik Donald Trump najavio obustavu te prakse.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na obnavljanje pomorskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz i osudio, kako je naveo, "neopravdane" iranske napade na civilne brodove i ciljeve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

U objavi na mreži X, Macron je takođe potvrdio da se francuski nosač aviona Charles de Gaulle "prethodno raspoređuje" u blizini moreuza kao dio napora da se obnovi plovidba kroz ovaj ključni pomorski prolaz.

Macron je rekao da je razgovarao s iranskim kolegom Masudom Pezeshkianom, izražavajući "duboku zabrinutost zbog kontinuirane eskalacije", te dodao da je "osudio neopravdane napade na civilnu infrastrukturu Emirata i više brodova".

"Sve strane moraju bez odlaganja i bez uslova ukinuti blokadu moreuza", rekao je. "Moramo se vratiti režimu potpune slobode plovidbe koji je postojao prije sukoba."

Više od 1.500 trgovačkih brodova ostalo je blokirano u Perzijskom zalivu otkako je Iran praktično zatvorio prolaz kroz Hormuški moreuz nakon američko-izraelskih napada na tu zemlju.

Blokada je izazvala nagli rast globalnih cijena energenata, što je podstaklo zabrinutost u Evropi i istočnoj Aziji.