Vreme potrebno Iranu za nuklearni proboj nepromenjeno nakon nedavnog rata, javlja Reuters
Procene američkih obaveštajnih službi ukazuju da se vreme potrebno Iranu za nuklearni proboj nije promenilo od prošlog leta, prema izveštaju Reutersa.
Ranije je bilo procenjeno da su američko-izraelski napadi na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine odložili taj vremenski okvir za do godinu dana.
Reuters se, u svom izveštaju, poziva na tri izvora upoznata sa situacijom navodeći da procene zaključuju kako iranski nuklearni program ostaje u suštini netaknut nakon nedavnog sukoba pokrenutog 28. februara.
"Procene nuklearnog programa Teherana ostaju uglavnom nepromenjene čak i nakon dva meseca rata koji je američki predsednik Donald Tramp pokrenuo delimično da bi sprečio Islamsku republiku da razvije nuklearnu bombu", objavio je Rojters 4. maja.
Tokom nedavnog rata, pojavili su se izveštaji o izraelskim napadima na nekoliko iranskih nuklearnih postrojenja. Dva izvora su rekla Rojtersu da su američke obaveštajne agencije zaključile, pre 12-dnevnog rata, da Iran verovatno može da proizvede dovoljno uranijuma za oružje i da proizvede bombu u roku od otprilike tri do šest meseci.
U proceni se navodi da bi za stvarno značajno unazađivanje iranskog nuklearnog programa bilo neophodno uništiti njegove preostale zalihe visoko obogaćenog uranijuma, koje su i dalje zakopane u podzemnim lokacijama pogođenim prošlog leta.
Šef UN poziva Iran da obezbedi negu dobitnici Nobelove nagrade
Antonio Gutereš je izrazio zabrinutost zbog izveštaja o lošem i pogoršanom fizičkom stanju pritvorene iranske dobitnice Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi.
Guterešov portparol Stefan Dižarik rekao je novinarima uveče 4. maja da je generalni sekretar Ujedinjenih nacija izrazio "duboku zabrinutost" zbog njenog zdravstvenog stanja i pozvao iranske vlasti da obezbede da Mohamadi "dobije bar hitnu medicinsku negu koju zahteva njeno trenutno zdravstveno stanje".
Američki ambasador u Ujedinjenim nacijama Majk Volc takođe je napisao na mreži X 5. maja da Mohamadi trpi zlostavljanje u zatvoru "zbog toga što je govorila istinu o zlostavljanju žena i političkih protivnika od strane režima" i poziva Teheran da joj pruži "hitnu negu koja joj je potrebna".
Fondacija Narges Mohamadi saopštila je 1. maja da je poznata aktivistkinja za ljudska prava hitno prebačena u bolnicu u Zandžanu zbog naglog pogoršanja zdravstvenog stanja.
Prema navodima fondacije, dva puta je gubila svest i doživela tešku srčanu krizu, a njeno stanje je opisano kao "izuzetno kritično". Nakon njenog premeštaja iz zatvora u Zandžanu u bolnicu u istom gradu, fondacija je saopštila da je njeno stanje ostalo "nestabilno".
Njen brat Hamidreza Mohamadi rekao je 2. maja za Radio Farda (RSE) da je porodica mogla da je vidi na odeljenju intenzivne nege bolnice dodajući da je njeno stanje "teško" i da diše uz pomoć kiseonika.
Iran upozorava UAE da ne pribegavaju 'vojnom rešenju'
U novoj objavi, iranski ministar spoljnih poslova pozvao je Ujedinjene Arapske Emirate da ne pribegavaju "vojnom rešenju" protiv Islamske republike.
Abas Arakči je kasno 4. maja na mreži X napisao da veruje da "nema vojnog rešenja" za trenutnu krizu.
"Dok razgovori napreduju zahvaljujući velikodušnim naporima Pakistana, Sjedinjene Države moraju biti oprezne da ih nenamernici ne vuku nazad u močvaru. Ujedinjeni Arapski Emirati takođe moraju ostati budni", dodao je misleći na napore Islamabada da posreduje u sukobu.
Od početka rata Sjedinjenih Država i Izraela sa Iranom 28. februara, UAE su među zemljama Persijskog zaliva koje su posebno pogođene iranskim napadima, za koje Teheran kaže da su odgovor na američko-izraelsku vojnu kampanju.
Dan pre Arakčijeve poruke, portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bakaei kritikovao je ono što je nazvao "neprikladnim ponašanjem" UAE od početka sukoba, rekavši da su se "svrstali" uz agresore protiv Irana stvarajući "mnogo problema".
Iranski mediji su takođe objavljivali izveštaje u kojima su iznete tvrdnje o nedavnoj vojnoj saradnji između Izraela i UAE, uključujući raspoređivanje naprednih sistema protivvazdušne odbrane.
U međuvremenu, vlasti Emirata su 4. maja saopštile da je zemlja bila žrtva iranskog raketnog i dronskog napada osuđujući napade kao "opasne eskalacije" i upozoravajući da "neće oklevati da zaštite svoju bezbednost i suverenitet".
Vlasti u luci Fudžejra saopštile su da je napad dronom pogodio energetsko postrojenje, izazvao požar i povredio tri osobe, dok je ministarstvo odbrane saopštilo da su lansirane četiri krstareće rakete, od kojih su tri presretnute.
Južna Koreja razmatra ulogu u američkoj misiji u Hormuzu nakon eksplozije broda
Južna Koreja je saopštila da će "preispitati svoj stav" o pridruživanju operacijama koje predvode SAD u Hormuškom moreuzu nakon što je Donald Tramp okrivio Iran za očigledan napad na brod kojim upravlja Južna Koreja.
Eksplozija i požar pogodili su teretni brod HMM Namu, koji je plovio pod zastavom Paname, 4. maja dok je bio usidren u vitalnom plovnom putu, koji je uglavnom blokiran od izbijanja sukoba na Bliskom istoku krajem februara.
Ministarstvo spoljnih poslova Južne Koreje saopštilo je 5. maja da su svih 24 člana posade broda Namu bezbedni i da je požar ugašen dodajući da će "tačan uzrok nesreće biti utvrđen nakon što brod bude odvučen i procenjena njegova šteta".
Tramp je rekao da je Iran pucao na brod i pozvao Seul da se pridruži naporima SAD da prate nasukane brodove sugerišući da je vreme da saveznici doprinesu obezbeđivanju moreuza.
Ministarstvo odbrane Seula saopštilo je da će "pažljivo preispitati svoj stav" pozivajući se na međunarodno pravo, pomorsku bezbednost i razmatranja saveza. Takođe je saopšteno da je "aktivno učestvovala u međunarodnim diskusijama o saradnji kako bi se osigurao bezbedan prolaz" kroz moreuz.
Vangard, britanska kompanija za upravljanje pomorskim rizicima koja prati pretnje pomorskom saobraćaju, saopštila je da vlasti istražuju da li je eksploziju izazvao napad, plutajuća mina ili neki drugi spoljni faktor jer desetine brodova povezanih sa Južnom Korejom ostaju nasukane u ključnoj plovnoj ruti.