Sedam iranskih projektila pogodilo područje Kuvajta tokom noći

Iranska valuta pala je na rekordno nizak nivo u odnosu na američki dolar, dok dvomjesečni sukob potresa ekonomiju zemlje već pogođenu sankcijama.

Zračni udari Sjedinjenih Država i Izraela, pokrenuti protiv Irana 28. februara, zajedno s američkom pomorskom blokadom iranskih luka i brodova, poremetili su ključni izvoz nafte Teherana, usporili domaću proizvodnju i dodatno podstakli inflaciju.

Iranska nacionalna valuta, rijal, pala je 29. aprila na novi minimum od 1,81 milion za jedan američki dolar, prije nego što se narednog dana djelimično oporavila. Prema navodima iranskih medija, vrijednost rijala u posljednjih nekoliko dana pala je za gotovo 15 posto. Pročitajte VIŠE

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je 30. aprila da je američka pomorska blokada iranskih luka suprotna interesima zemalja regiona i da će na kraju doživjeti neuspjeh.

U pisanoj poruci koju je na svečanosti povodom Dana Perzijskog zaliva pročitala portparolka vlade Fateme Mehjadžerani, Pezeškijan je naveo da bezbjednost regiona "ima smisla samo kroz kolektivnu saradnju i uzajamno poštovanje suvereniteta obalnih država".

"Svaki pokušaj nametanja blokade i pomorskih ograničenja suprotan je međunarodnom pravu i interesima naroda regiona, kao i globalnom miru i stabilnosti, te je osuđen na propast", rekao je Pezeškijan.

Američka vojska započela je pomorsku blokadu Irana 13. aprila, po nalogu američkog predsjednika Donalda Trumpa, nakon što su pregovori između Irana i SAD-a u Islamabadu doživjeli zastoj. Istovremeno, Teheran, koji je od početka američko-izraelskog rata s Iranom 28. februara blokirao Hormuški moreuz, nastavlja da strogo kontroliše ovaj strateški plovni put.

U svojim posljednjim izjavama, Trump je 29. aprila rekao da namjerava da zadrži pomorsku blokadu Irana sve dok se iranska vlada ne saglasi s dogovorom koji bi, kako je naveo, odgovorio na zabrinutosti SAD-a u vezi s iranskim nuklearnim programom.

Nakon Trumpove najave, globalna cijena sirove nafte zabilježila je nagli skok na 126 dolara po barelu, što predstavlja presedan na svjetskom tržištu.

Američki predsjednik Donald Trump pozdravio je odluku Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) da se povuku iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK).

"Mislim da je to sjajno", rekao je Trump na konferenciji za novinare, nazvavši predsjednika UAE Mohammeda bin Zayeda Al Nahyana "veoma pametnim", i dodavši da "možda želi da ide svojim putem".

OPEK je grupa najvećih zemalja proizvođača nafte koje koordiniraju količine proizvodnje kako bi uticale na svjetske cijene nafte.

Trump je odluku UAE ocijenio kao "dobru stvar za snižavanje cijena goriva".

Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili su 28. aprila da će se, od 1. maja, povući iz OPEK-a i OPEK+.

Odluka nije iznenadila stručnjake, budući da su proizvodni kapaciteti UAE veći od kvota koje su toj zemlji dodijeljene prema pravilima OPEK-a.

Trump je nagovijestio da bi potez UAE mogao predstavljati problem za OPEK.

Nakon objave odluke UAE, cijene nafte su privremeno pale. Međutim, zastoj u pregovorima između Irana i SAD-a, a naročito Trumpova nedavna najava da će Sjedinjene Države nastaviti blokadu iranskih luka, doveli su do novog značajnog rasta cijena nafte.

Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su Sjedinjene Države 29. aprila dosegle "značajnu prekretnicu" u okviru pomorske blokade iranskih luka.

Američke snage preusmjerile su "42. komercijalni brod koji je pokušao da prekrši blokadu", naveo je komandant CENTCOM-a, admiral Brad Cooper, u objavi na mreži X. "Trenutno je blokiran 41 tanker koji prevozi ukupno 69 miliona barela nafte, koje iranski režim ne može da proda."

"Riječ je o procijenjenih više od šest milijardi dolara od kojih iransko rukovodstvo ne može da ima finansijsku korist", dodao je Cooper, ocijenivši blokadu – koja je na snazi od 13. aprila – kao "izuzetno efikasnu".