Izrael tvrdi da je presreo novi talas iranskih raketa

Erfan Kiani, koji je navodno uhapšen tokom masovnih antivladinih protesta u januaru u centralnom gradu Isfahanu, pogubljen je 25. aprila, prema navodima Mizana, novinske agencije povezane s pravosuđem Irana.

Mizan je izvijestio da je demonstrant, čija starost nije objavljena, pogubljen nakon što je Vrhovni sud potvrdio presudu.

Vlasti su Kianija optužile da je predvodio grupu koja je pokušala uništiti javnu imovinu na raskrsnici Piroozi u gradu, uveče 8. januara.

Optužbe protiv njega uključivale su "uništavanje javne i privatne imovine, podmetanje požara, nošenje i upotrebu Molotovljevih koktela, nošenje oružja, blokiranje puta vozilima, napad na službenike te izazivanje straha i panike među građanima".

Nisu objavljeni detalji o suđenju, predočenim dokazima niti o tome da li je imao pristup advokatu.

Prije objave o pogubljenju nije bilo nezavisnih izvještaja o Kianiju. Radio Slobodna Evropa nije u mogućnosti nezavisno potvrditi sve detalje slučaja.

Masovne proteste u Iranu u januaru brutalno su ugušile sigurnosne snage. Organizacija za praćenje ljudskih prava HRANA, sa sjedištem u SAD-u, potvrdila je hiljade smrtnih slučajeva tokom gušenja protesta, pri čemu broj potvrđenih poginulih demonstranata prelazi 6.000. Mnoga dodatna hapšenja zabilježena su širom zemlje.

Od protesta, Iran je izvršio više pogubljenja osoba uhapšenih u vezi s nemirima, uz primjetan porast u posljednjim sedmicama. Organizacije za ljudska prava upozorile su na alarmantan porast ukupnog broja pogubljenja - iako Iran već ima jednu od najviših stopa u svijetu - te izrazile zabrinutost da vlasti koriste smrtnu kaznu kako bi zastrašile stanovništvo i suzbile neslaganje nakon protesta.

Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da će Sjedinjene Američke Države ovog vikenda poslati delegaciju u Pakistan, dok se istovremeno očekuje dolazak iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija u Islamabad.

Leavitt je novinarima rekla da će specijalni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, i njegov zet Jared Kushner otputovati na novu rundu pregovora s Teheranom 25. aprila, navodeći da je Washington posljednjih dana uočio "određeni napredak" sa iranske strane.

Očekivalo se da Araqchi stigne u Islamabad 24. aprila, na razgovore koji bi, prema izvještajima, uključivali i konsultacije o prijedlozima za obnovu mirovnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Američke i iranske delegacije održale su mirovne razgovore u pakistanskoj prijestolnici 11. i 12. aprila, ali su oni završeni bez postizanja dogovora, dok se druga runda, koja se očekivala ranije ove sedmice, nije održala.

Američki potpredsjednik JD Vance, koji je predvodio američku delegaciju 11. i 12. aprila, ovog puta neće biti na čelu tima, rekla je Leavitt. Dodala je da će Vance ostati u Sjedinjenim Američkim Državama "u stanju pripravnosti" i da će "biti spreman da otputuje u Pakistan ukoliko procijenimo da je to neophodno korištenje njegovog vremena".

"Predsjednik, potpredsjednik i državni sekretar ostaće ovdje u Sjedinjenim Američkim Državama i čekati izvještaje o daljem razvoju situacije", rekla je Leavitt.

Prema ranijem izvještaju CNN‑a, koji se pozvao na neimenovane američke zvaničnike, Vance bi bio spreman da otputuje u Islamabad ukoliko pregovori pokažu napredak.

U objavi na mreži X, Araqchi je naveo da će posjetiti Pakistan, Oman i Rusiju kako bi koordinirao s regionalnim partnerima o bilateralnim pitanjima i razgovarao o nedavnim dešavanjima, dodajući da odnosi sa susjednim zemljama ostaju prioritet Teherana.

Američko‑izraelski rat s Iranom započeo je 28. februara. Primirje je na snazi od 8. aprila, a predsjednik Trump je najavio njegovo produženje neposredno prije nego što je trebalo da istekne 22. aprila.

Komitet za praćenje statusa pritvorenika, organizacija koja prati hapšenja u Iranu, saopštio je da je Vrhovni sud potvrdio smrtne kazne izrečene trojici mladih demonstranata - Ehsanu Hosseinipouru Hesarloou, Matinu Mohammadiju i Erfanu Amiriju. Prema navodima ove organizacije, presude su potvrđene, što je izazvalo strah da bi mogli biti suočeni s neposrednim pogubljenjem.

Navodi se da su trojica mladića imali 17 i 18 godina u vrijeme hapšenja, tokom protesta koji su širom Irana izbili u januaru. Uhapšeni su u vezi s požarom u džamiji Seyyed al‑Shohada u Pakdashtu, jugoistočno od Teherana.

Prema izvještajima, tužilaštvo ih je optužilo za djelovanje protiv nacionalne bezbjednosti, udruživanje i zavjeru protiv nacionalne bezbjednosti, učešće u ubistvu dvije osobe, namjerno paljenje džamije i uništavanje javne imovine.

Novinska agencija Mizan, bliska iranskom pravosuđu, ranije je saopštila da su ta trojica bili "glavni organizatori" napada na džamiju 8. januara te da su dvije osobe poginule nakon što su ostale zarobljene unutar objekta.

Komitet koji prati status pritvorenika naveo je da je Hesarloo uhapšen 8. januara i da im je kasnije rekao kako je tokom pritvora bio izložen snažnom pritisku i torturi.

Ova organizacija se pozvala i na upućene izvore koji tvrde da su priznanja korištena u postupku iznuđena prijetnjama i prisilom, te da optuženi nisu imali stvarnu priliku da se adekvatno brane.

Ove optužbe, navodi se, nisu mogle biti nezavisno provjerene.

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da je Evropska unija spremna da postepeno ublaži sankcije Iranu ukoliko bude postignut sveobuhvatan sporazum.

"Smanjenje sankcija moglo bi biti dio jednog procesa", rekao je Merz nakon samita EU u Nikoziji.

"I tome se niko nije usprotivio", dodao je.

Merz je taj pristup opisao kao "dio pomoći" koju Evropa može pružiti kako bi se unaprijedio proces i, kako se nada, obezbijedilo trajno primirje.

Međutim, ovaj stav dočekan je s oprezom kod drugih lidera Evropske unije.

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Costa rekao je na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sastanka da je i dalje prerano razgovarati o ukidanju bilo kakvih sankcija Iranu.

Slične poruke uputila je i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Merz je ove izjave dao u trenutku kada se, prema navodima medija, Evropska unija priprema za vanredne scenarije zbog moguće skore nestašice avionskog goriva i nastoji da poveća kapacitete rafinerija, usljed rasta cijena energije povezanih s ratom u Iranu.

Evropa je više zavisna od uvoza avionskog goriva nego od bilo koje druge vrste goriva za transport, pri čemu oko 75 posto dolazi s Bliskog istoka.

Cijene avionskog goriva naglo su porasle nakon zatvaranja Hormuškog moreuza, do kojeg je došlo poslije američko-izraelskog rata s Iranom, započetog 28. februara. Evropske aviokompanije upozorile su da bi, ukoliko se sukob nastavi, cijene avionskih karata mogle porasti, letovi bi mogli biti otkazani, a avioni prizemljeni.