Kraj izuzeća na sankcije Iranu pooštrava fokus na finansijski pritisak
Isticanje američkih izuzeća za sankcije na iransku naftu prošlog vikenda ponovo je skrenuo pažnju na ekonomsku strategiju Vašingtona, dok kreatori politike usred pritisaka na globalnim energetskim tržištima nastoje da ograniče pristup Teherana prihodima.
Mera, poznata kao Generalna licenca U, istekla je 19. aprila, okončavši kratkotrajni period koji je omogućio da značajna količina iranske sirove nafte – procenjene na do 170 miliona barela – da slobodnije cirkuliše na međunarodnim tržištima.
Odluka se poklapa sa širim nastojanjem Ministarstva finansija SAD da pojača pritisak na mreže povezane s iranskim vojnim nabavkama, uključujući novu rundu sankcija najavljenih 21. aprila usmerenih na subjekte uključene u razvoj oružja.
Za neke analitičare, tajming odražava svesni napor da se ekonomske mere usaglase sa širim strateškim delovanjem.
Senat SAD odbacio novi pokušaj ograničavanja Trampovih vojnih ovlašćenja protiv Irana
Američki Senat je u sredu glasao 51-46 za odbacivanje predloga demokrata da se ograniči ovlašćenje predsednika Donalda Trampa da upotrebi vojnu silu protiv Irana.
To je bio peti takav pokušaj od početka osmonedeljnog sukoba. Predlog zahteva povlačenje američkih oružanih snaga iz neprijateljstava unutar ili protiv Irana, osim ako Kongres to eksplicitno ne odobri.
Demokrata Džon Feterman glasao je s većinom republikanaca protiv mere, dok se republikanac Rend Pol pridružio demokratama u glasanju za predlog.
Komanda SAD saopštila da je vratila 31 brod okrenuo tokom blokade
Centralna komanda SAD (CENTKOM) saopštila je da su američke snage naredile 31 brodu da se okrene ili vrati u luku kao deo američke blokade Irana.
CENTKOM je na X u četvrtak naveo da je "većina postupila u skladu s uputstvima SAD" i da su "većina bili tankeri za naftu".
SAD su započele pomorsku blokadu iranskih luka 13. aprila kao odgovor na iransko zatvaranje Ormuskog moreuza, što je bila ključna tačka u pokušajima da se okonča američko-izraelski rat s Iranom koji je počeo 28. februara.
SAD žele 'jedinstveni' iranski predlog za okončanje rata, za sada nema čvrstog roka
Američki predsednik Donald Tramp želi da vidi "jedinstveni" odgovor Teherana na američke predloge za okončanje američko-izraelskog rata s Iranom i zasad nije postavio "čvrsti rok" u ovom trenutku, saopštila je Bela kuća dan pošto je Tramp jednostrano produžio primirje koje je trebalo da istekne u sredu.
Tramp "nudi malo fleksibilnosti" iranskom režimu, rekla je novinarima portparolka Bele kuće Karolin Livit (Karoline Leavitt). Ona je rekla da u Teheranu postoji "mnogo unutrašnjih podela".
"Ovo je trenutno bitka između pragmatičara i tvrde linije u Iranu, i predsednik želi jedinstveni odgovor, i dok čekamo taj odgovor, postoji primirje za vojne i kinetičke udare", dok ekonomski pritisak i američka pomorska blokada ostaju na snazi, rekla je Livit.
Tramp je izneo "veoma snažan predlog" za okončanje rata i "nije postavio čvrst rok za dobijanje iranskog predloga" kao odgovor, rekla je ona, ne ulazeći u detalje. Prethono je Livit za Foks njuz izjavila da Iran mora da pristane da preda svoj obogaćeni uranijum Sjedinjenim Američkim Državama u okviru pregovora o okončanju rata.
Rat je počeo vazdušnim napadima SAD i Izraela na Iran 28. februara. Nakon što su direktni razgovori u Islamabadu 11. i 12. aprila završeni bez sporazuma, očekivala se nova runda ove nedelje, ali do nje nije došlo, pošto Iran nije potvrdio da će učestvovati, a američki pregovarači za sada odlažu odlazak u Pakistan.
Predsednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf u sredu je ponovio optužbe Teherana da je američka pomorska blokada Irana, koju je Tramp uveo 13. aprila i za koju je rekao da će ostati na snazi dok se ne postigne dogovor, kršenje primirja.
U objavi na X, Kalibaf je naveo da je "ponovno otvaranje Ormuskog moreuza nemoguće uz tako flagrantno kršenje primirja".
Iran je ubrzo posle početka rata praktično zatvorio uski moreuz, kroz koji obično prolazi oko petina globalnih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa.