SAD žele 'jedinstveni' iranski predlog za okončanje rata, za sada nema čvrstog roka
Američki predsednik Donald Tramp želi da vidi "jedinstveni" odgovor Teherana na američke predloge za okončanje američko-izraelskog rata s Iranom i zasad nije postavio "čvrsti rok" u ovom trenutku, saopštila je Bela kuća dan pošto je Tramp jednostrano produžio primirje koje je trebalo da istekne u sredu.
Tramp "nudi malo fleksibilnosti" iranskom režimu, rekla je novinarima portparolka Bele kuće Karolin Livit (Karoline Leavitt). Ona je rekla da u Teheranu postoji "mnogo unutrašnjih podela".
"Ovo je trenutno bitka između pragmatičara i tvrde linije u Iranu, i predsednik želi jedinstveni odgovor, i dok čekamo taj odgovor, postoji primirje za vojne i kinetičke udare", dok ekonomski pritisak i američka pomorska blokada ostaju na snazi, rekla je Livit.
Tramp je izneo "veoma snažan predlog" za okončanje rata i "nije postavio čvrst rok za dobijanje iranskog predloga" kao odgovor, rekla je ona, ne ulazeći u detalje. Prethono je Livit za Foks njuz izjavila da Iran mora da pristane da preda svoj obogaćeni uranijum Sjedinjenim Američkim Državama u okviru pregovora o okončanju rata.
Rat je počeo vazdušnim napadima SAD i Izraela na Iran 28. februara. Nakon što su direktni razgovori u Islamabadu 11. i 12. aprila završeni bez sporazuma, očekivala se nova runda ove nedelje, ali do nje nije došlo, pošto Iran nije potvrdio da će učestvovati, a američki pregovarači za sada odlažu odlazak u Pakistan.
Predsednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf u sredu je ponovio optužbe Teherana da je američka pomorska blokada Irana, koju je Tramp uveo 13. aprila i za koju je rekao da će ostati na snazi dok se ne postigne dogovor, kršenje primirja.
U objavi na X, Kalibaf je naveo da je "ponovno otvaranje Ormuskog moreuza nemoguće uz tako flagrantno kršenje primirja".
Iran je ubrzo posle početka rata praktično zatvorio uski moreuz, kroz koji obično prolazi oko petina globalnih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa.
Trump kaže da će Iran poštedjeti osam žena za koje tvrdi da su bile pred pogubljenjem
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je obaviješten kako osam Iranki "koje je večeras trebalo da budu pogubljene" neće biti ubijene, te da će četiri biti odmah puštene na slobodu, dok će ostale biti osuđene na mjesec dana zatvora.
Ni Trumpova izjava objavljena 22. aprila na društvenoj mreži Truth Social, niti demanti iranskog pravosuđa od dan ranije, u kojem je navedeno da nijedna od žena na koje se Trump poziva nije bila suočena sa smrtnom kaznom, nisu mogli biti odmah nezavisno potvrđeni.
"Veoma dobre vijesti! Upravo sam obaviješten da osam žena demonstrantkinja koje je večeras trebalo da budu pogubljene u Iranu neće biti ubijene… Veoma cijenim to što su Iran i njegovi lideri ispoštovali moj zahtjev, kao predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, i obustavili planirano pogubljenje", napisao je Trump.
U objavi dan ranije, Trump je pozvao Iran da oslobodi osam žena za koje je jedan američki aktivista tvrdio da ih iranski režim "sprema objesiti" – navod koji nije mogao biti potvrđen i koji je iransko pravosuđe odbacilo. Trump je naveo da bi njihovo oslobađanje "moglo biti veoma dobar početak" za pregovore za koje se očekivalo da počnu ove sedmice.
Trumpova objava od 21. aprila uključivala je i raniju poruku s mreže X, u kojoj je američki propalestinski aktivista Eyal Yakoby naveo da se Iran "sprema da objesi osam žena", objavivši fotografije osam djevojaka i žena. Yakoby je ranije rekao da je jedna od njih imala 16 godina.
Yakoby nije naveo njihova imena, ali je Radio Farda RSE-a utvrdio da se radi o Bitii Hemmati, Ghazal Ghalandari, Golnaz Naraghi, Panah Movahedi, Ensieh Nejati, Mahboubeh Shabani, Venus Hosseinnejad i Diani Taherabadi.
Organizacije za ljudska prava navele su da je Hemmati osuđena na smrt u vezi s masovnim protestima u januaru.
Iranska organizacija za ljudska prava Hengaw saopštila je ranije ovog mjeseca da se Shabani, koja ima 33 godine i koja je takođe privedena tokom protesta, suočava s optužbom za "vođenje rata protiv Boga", što "može rezultirati smrtnom kaznom".
Izvor koji je, zbog osjetljivosti teme, govorio pod uslovom anonimnosti rekao je za RSE da je Naraghi na slobodi od 18. februara. RSE nije mogao odmah da potvrdi status ostalih žena niti da li je ijedna od njih osuđena na smrt.
Iransko pravosuđe je 21. aprila saopštilo da su neke od žena puštene na slobodu, da se ostale suočavaju s optužbama koje mogu rezultirati zatvorskim kaznama, te da nijednoj od njih ne prijeti smrtna kazna. Ove tvrdnje nisu mogle biti nezavisno potvrđene.
Nije bilo neposrednog komentara iranskih vlasti povodom Trumpove objave od 22. aprila.
PEN America dodijelio nagradu za slobodu pisanja dvojici zatvorenih iranskih pisaca
Organizacija PEN America saopštila je 22. aprila da će ovogodišnja nagrada za slobodu pisanja biti dodijeljena dvojici zatvorenih iranskih pisaca – Golroku Ebrahimiju Iraiju i Aliju Asadolahiju.
U saopštenju, PEN America ukazuje na, kako navodi, sve dublju krizu slobode izražavanja u Iranu i naglašava pritiske s kojima se suočavaju pisci.
"Od suštinskog je značaja da nastavimo da ukazujemo na pisce poput Golroka Ebrahimija Iraija i Alija Asadolahija", izjavila je izvršna direktorica PEN America Samer Lopez. "Zajedno, oni predstavljaju i sve jaču represiju neslaganja u Iranu i dugogodišnji progon pisaca i civilnog društva."
Iraiju i Asadolahiju biće uručena nagrada na ceremoniji PEN America 14. maja u Američkom muzeju prirodne istorije u New Yorku.
Godišnja nagrada za slobodu pisanja dodjeljuje se piscima koji se u trenutku izbora nalaze u zatvoru i koji su bili meta progona zbog svog izražavanja.
Iz PEN America navode da je većina dosadašnjih dobitnika ove nagrade kasnije puštena na slobodu, često nakon međunarodne pažnje i pritiska.
Bessent kaže da su SAD produžile izuzeće od sankcija na rusku naftu na zahtjev više zemalja
Američki ministar finansija Scott Bessent izjavio je da su Sjedinjene Američke Države na mjesec dana produžile izuzeće od sankcija na rusku naftu, nakon zahtjeva više zemalja koje su posebno pogođene nestašicama energenata.
Bessent je prošle sedmice izjavio da se izuzeće, koje omogućava isporuku i prodaju određenih količina ruske nafte prevožene morem, neće produžavati, ali su američke vlasti kasnije promijenile odluku i produžile ga za dodatnih 30 dana.
Govoreći 22. aprila na saslušanju o budžetu pred pododborom američkog Senata za izdvajanja, Bessent je naveo da je do promjene odluke došlo nakon što su mu se tokom sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke prošle sedmice obratile "više od 10 najugroženijih i najsiromašnijih zemalja u energetskom smislu".
"Zamolile su nas da produžimo to izuzeće, i ono će važiti samo 30 dana", rekao je Bessent.
U međuvremenu, Iran je gotovo u potpunosti blokirao saobraćaj kroz Hormuški moreuz - jedini pomorski izlaz iz Perzijskog zaliva, kroz koji inače prolazi oko jedne petine svjetskih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa - ubrzo nakon što je 28. februara počeo rat Irana sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom. To je dovelo do rasta cijena i povećanja potražnje za naftom i gasom iz drugih izvora.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao je produženje izuzeća, navodeći da ono pomaže Rusiji da finansira rat protiv Ukrajine, koji sada ulazi u petu godinu.
Izvještaj Međunarodne agencije za energiju navodi da su prihodi Rusije od izvoza sirove nafte i rafinisanih naftnih proizvoda porasli sa 9,7 milijardi dolara u februaru na 19 milijardi dolara u martu.