Izrael tvrdi da je izveo 'napad velikih razmera' na iranske odbrambene sisteme

U izjavi povodom američke blokade iranskih luka, kineski predsjednik Xi Jinping rekao je 20. aprila saudijskom prestolonasljedniku Mohammedu bin Salmanu da bi Hormuški moreuz trebalo da ostane otvoren za saobraćaj.

U telefonskom razgovoru sa saudijskim liderom, dok Kina pojačava diplomatske aktivnosti tokom američko‑izraelskog rata s Iranom, Xi je rekao da bi ponovno otvaranje tog ključnog plovnog puta bilo u "zajedničkom interesu zemalja regiona i međunarodne zajednice".

Xijevi komentari dolaze u trenutku kada je američka mornarica 20. aprila presrela i zaplijenila Tousku, iranski teretni brod koji je plovio iz Kine. Prema podacima nevladine organizacije Global Fishing Watch, brod je ostao u kineskim vodama do kraja marta, prije nego što se vratio ka Iranu, uz duže zadržavanje u malezijskoj luci Port Klang.

Na pitanje o zapleni broda na konferenciji za novinare 20. aprila, portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Jiakun izrazio je "zabrinutost zbog prisilnog presretanja relevantnog plovila", ponovivši zvanični stav Pekinga da se zalaže za deeskalaciju.

Telefonski razgovor Xija i saudijskog prestolonasljednika uslijedio je nakon niza međunarodnih kontakata Pekinga sa saveznicima uključenim u sukob. Kineski ministar spoljnih poslova Wang Yi sastao se 15. aprila sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom, razgovarajući o ratovima u Iranu i Ukrajini, kao i o jačanju saradnje između Pekinga i Moskve.

Od kada su Sjedinjene Države 12. aprila objavile blokadu iranskih luka, Wang Yi je razgovarao i sa svojim kolegama iz Irana i Pakistana, kao i sa specijalnim izaslanikom Ujedinjenih Arapskih Emirata za Kinu.

Gašenje interneta u Iranu sada je premašilo 1.248 sati, odnosno 52 dana, što ga čini najdužim prekidom interneta na nacionalnom nivou još od gotovo šestomjesečnog nestanka mreže u Libiji tokom Arapskog proljeća 2011. godine.

Međutim, samo poređenje ne pokazuje razmjere ovog slučaja: Iran ima više od 90 miliona stanovnika, što je približno 15 puta više nego što je Libija imala u to vrijeme. Zbog toga se ovo smatra vjerovatno najvećim prekidom komunikacija koji je naredila država u zabilježenoj istoriji. Organizacija NetBlocks, koja prati stanje interneta širom svijeta, opisala je situaciju kao "bez presedana po razmjerama i ozbiljnosti u jednom povezanom društvu".

Gašenje interneta počelo je 28. februara, neposredno nakon američkih i izraelskih zračnih udara na Iran. Od tada, prema javno dostupnim podacima o mrežnom saobraćaju, prekogranični internet-saobraćaj ostao je ispod jedan posto prosječnog nivoa prije prekida, gotovo tokom čitavog tog perioda.

Drugim riječima, za ogromnu većinu građana Irana pristup bilo kojoj web-stranici ili aplikaciji izvan zemlje bio je praktično nemoguć. Pročitajte više OVDJE

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Trump rekao je za New York Post da je delegacija, koju predvodi potpredsednik JD Vance, na putu za Pakistan radi razgovora sa Iranom i da se očekuje da sleti u narednim satima.

"Trebalo bi da imamo razgovore. Tako da pretpostavljam da u ovom trenutku niko ne igra igrice", prenosi Post Trumpove reči u kratkom intervjuu za koji navodi da je vođen nešto posle 9 sati ujutru po istočnoameričkom vremenu 20. aprila.

"Oni sada kreću", rekao je Trump. "Biće tamo večeras, po lokalnom vremenu u Islamabadu."

Trump je dan ranije rekao da će američki pregovarači otputovati u Islamabad na razgovore i da će stići 20. aprila.

Međutim, ni Iran niti Pakistan, koji posreduje u razgovorima, tada nisu potvrdili te navode, a portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Baqaei rekao je ranije 20. aprila da "nemamo planove za narednu rundu pregovora i da nikakva odluka u vezi s tim nije doneta".

Otprilike u vreme kada je Post objavio svoju priču, Reuters je, pozivajući se na neimenovanog visokog iranskog zvaničnika, javio da Teheran pozitivno razmatra učešće u mogućim mirovnim razgovorima sa Sjedinjenim Državama, ali da konačna odluka još nije doneta.

Operativna komanda vojske Irana saopštila je da njene snage nisu reagovale na američku zaplenu broda pod iranskom zastavom u Omanskom moru "zbog prisustva nekih porodica njegove posade".

Američka mornarica je u nedelju preuzela kontrolu nad teretnim brodom "Tuska" u Omanskom moru.

Portparol komande je navodeći pripreme za "odlučujući sukob" s američkom mornaricom, rekao da se iranske oružane snage "suočavaju s ograničenjima zbog prisustva nekih porodica posade iranskog broda... koje su u svakom trenutku bile u opasnosti".

Nije jasno da li je portparol mislio na to da su porodice posade bile na brodu. SAD nisu potvrdile tu tvrdnju.

"Neophodne mere biće preduzete nakon što se osigura bezbednost porodica i posade broda", rekao je portparol bez navođenja detalja.

Prethodno je komanda Irana saopštila da je zaplena broda bila "piraterija i oružana agresija američke vojske".

Predsednik SAD Donald Tramp i Pentagon su saopštili da je brod "Tuska" pokušao da izbegne blokadu i ignorisao upozorenja da se zaustavi, što je navelo američku mornaricu da gađa mašinski prostor broda i zaustavi njegovo kretanje.