Uživo SAD zaplenile još jedan brod zbog prevoza 'materijalne podrške' Iranu

Američka pomorska blokada brodova koji ulaze u iranske luke i priobalna područja stupila je na snagu, nakon neuspješnih mirovnih pregovora između američkih i iranskih pregovarača tokom vikenda.

Time je otvorena dilema: rizikovati napad sa iranskih objekata u blizini Ormuskog moreuza ili se uzdržati i nadati da će se sustići brodovi koji izlaze na otvoreno more.

Čitajte:

Šta treba znati o američkoj pomorskoj blokadi Irana

Rekavši novinarima da je počela američka pomorska blokada iranskih luka u Ormuskom moreuzu, predsjednik SAD Donald Trump je rekao da se druge zemlje okreću američkoj nafti i gasu kako bi nadoknadili štetu.

Govoreći u Bijeloj kući 13. aprila, Trump je takođe rekao da "odgovarajući ljudi" žele da postignu dogovor kako bi se okončao zastoj.

Državni mediji u Iranu su 13. aprila izvijestili da je više državnih službenika u provinciji Lorestan uhapšeno pod optužbom za "izdaju", prenosi Radio Farda, Iranski servis RSE.

U izvještajima nije naveden broj pritvorenih niti njihov identitet, niti je definisana optužba za "izdaju".

Međutim, u izveštajima se navodi da su pritvoreni zaposleni u raznim institucijama, uključujući Univerzitet Lorestan, Univerzitet medicinskih nauka, Poresku upravu, Odeljenje za obnovu škola, Inženjersku organizaciju i brojni nastavnici koji rade u obrazovnom sektoru provincije.

Novinska agencija Tasnim, koja je bliska Korpusu islamske revolucionarne garde, saopštila je da optužbe uključuju "izdaju i saradnju sa neprijateljskim mrežama".

Tokom šest nedelja od početka američko-izraelskog rata sa Iranom i naknadnog prekida vatre, iransko pravosuđe je izveštavalo o svakodnevnim hapšenjima širom zemlje pojedinaca koje državni mediji opisuju kao "izdajnike" ili optužene za fotografisanje i snimanje ratom oštećenih područja.

Neki od pritvorenih su izvedeni pred sud, dok su drugi bili primorani da priznaju na državnoj televiziji.

U nekim slučajevima, vlasti su navele optužbu za "korupciju", koja u Iranu može nositi smrtnu kaznu.

Finski predsednik Aleksandar Stub kaže da američka strategija blokade prema Iranu "ima smisla" iz perspektive Vašingtona, dok upozorava na značajne neizvjesnosti i rizike od eskalacije.

Govoreći u Vašingtonu 13. aprila, tokom posjete američkoj prijestonici Stub je tvrdio da su se posljedice sukoba pokazale širim nego što se očekivalo, posebno zbog strateškog značaja Ormuskog moreuza.

"Blokada, iz američke perspektive, rekao bih, ima smisla, ako uspije", rekao je, dodajući da bi mogla dati SAD prednost, ali i da izaziva zabrinutost zbog potencijalnih tenzija sa drugim silama.

Stub je rekao da se pregovori između Vašingtona i Teherana nastavljaju na nižem nivou, što je opisao kao pozitivan znak. Međutim, upozorio je da bi svako rješenje moglo potrajati, ističući višegodišnji proces koji stoji iza Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana, iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, koji je od tada propao nakon što su se SAD povukle 2018. godine, a Teheran smanjio poštovanje sporazuma.

Stub je dodao da "Iran trenutno drži veliki dio karata".

Finski lider je takođe upozorio na rizik od šire regionalne eskalacije, rekavši da se sukobi sve više prebacuju sa lokalnog na regionalni obim. "Veoma sam zabrinut zbog eskalacije", rekao je.

Govoreći o ulozi NATO saveza, Stub je naglasio da je Alijansa ostala defanzivna i da nije direktno uključena u krizu, a svaka podrška akcijama SAD vjerovatno će se odvijati kroz "koaliciju voljnih", a ne kroz strukture NATO-a.

Takođe je rekao da "u potpunosti razumije američku perspektivu" u vezi sa očekivanjima savezničke podrške, uključujući pristup bazama, iako su takvi aranžmani regulisani bilateralnim sporazumima.

Evropske zemlje se fokusiraju na napore za deeskalaciju, uključujući održavanje slobode plovidbe u Ormuskom moreuzu, rekao je.