Mračni prolazi i rizična zarada: Trenutna kriza u Hormuzu vraća sjećanja na 'tankerski rat'
Arild Syvertsen jedan je od mnogih penzionisanih mornara koji, usljed aktuelne krize u Hormuškom moreuzu, ponovo proživljavaju traumatična sjećanja.
"Tokom ovog rata ponovo nam se javljaju simptomi (posttraumatskog stresnog poremećaja)", rekao je Syvertsen za Radio Slobodna Evropa iz svog doma u Norveškoj. "Mornari koji su tamo bili 1980‑ih prolaze kroz teško razdoblje jer im se sva sjećanja vraćaju."
Syvertsen je komandovao brodovima koji su prolazili kroz Hormuški moreuz na vrhuncu takozvanog rata tankera - sukoba koji je trajao od 1981. do 1988. godine i koji podsjeća na današnju krizu u Perzijskom zalivu.
Rat tankera bio je produžetak rata između Irana i Iraka, koji je počeo 1980. godine iračkom invazijom na Iran. Sukob se ubrzo proširio i na vode Perzijskog zaliva, nakon što su Irak, a potom i Iran, počeli napadati naftna postrojenja i pomorski saobraćaj suprotne strane.
Sredinom 1980‑ih Irak je, koristeći borbene avione i protivbrodske rakete koje je isporučila Francuska, napadao neutralna plovila koja su prevozila iransku naftu. Iran je, s druge strane, koristio pomorske fregate i brze čamce kako bi napadao tankere trećih zemalja koji su koristili luke u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji. Obje arapske zemlje u tom periodu podržavale su Irak u ratu.
Tokom pomorskog sukoba napadnute su stotine brodova, a ubijeno je više od 100 trgovačkih mornara.
Pročitajte više OVDJE
Trump: Američki ratni brodovi će 'odmah' započeti blokadu Hormuškog moreuza
Američki predsjednik Donald Trump optužio je iranske zvaničnike da su prekršili obećanja o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza i saopštio da je naredio američkim ratnim brodovima da odmah započnu blokadu ovog ključnog pomorskog prolaza te da presretnu svako plovilo koje je platilo taksu Iranu.
U dugoj objavi na društvenim mrežama 12. aprila, Trump je također sugerisao da je nespremnost Teherana da ograniči svoj nuklearni program bila glavni razlog zbog kojeg su propali pregovori na visokom nivou u Pakistanu.
Nekoliko sati ranije, američki pregovarači, uključujući potpredsjednika JD Vancea, napustili su Pakistan bez postizanja dogovora. Vance je rekao da je izostanak sporazuma "loša vijest" za Teheran, dok su iranski zvaničnici krivicu za neuspjeh razgovora svalili na američku stranu.
"Iran je obećao da će otvoriti Hormuški moreuz, ali je svjesno propustio da to učini. To je izazvalo zabrinutost, poremećaje i patnju mnogih ljudi i država širom svijeta", napisao je Trump. "To predstavlja veliku sramotu i trajnu štetu po ugled Irana."
Trump je naveo da će američki ratni brodovi početi blokirati svaki brod koji pokuša da prođe kroz moreuz "s trenutnim dejstvom".
"Također sam naredio našoj mornarici da traga za svakim plovilom u međunarodnim vodama koje je platilo taksu Iranu i da ga presretne. Nijedno plovilo koje plati nelegalnu taksu neće imati siguran prolaz na otvorenom moru", dodao je Trump.
Dan ranije, američki ratni brodovi prošli su kroz Hormuški moreuz u potezu koji je shvaćen kao snažan signal Iranu da dopusti nastavak globalnog pomorskog saobraćaja ovim uskim, ali strateški izuzetno važnim plovnim putem.
Maratonski pregovori između američkih i iranskih zvaničnika, održani 11. aprila u Islamabadu, propali su nakon što dvije strane nisu uspjele da postignu dogovor o nekoliko ključnih pitanja. Vance je izjavio da su iranske nuklearne ambicije bile među glavnim preprekama.
Još uvijek nije jasno kakav će uticaj imati neuspjeh pregovora na primirje koje je Trump najavio prošle sedmice.
Iran je praktično zaustavio sav pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, što je dovelo do naglog rasta cijena energije na svjetskom tržištu. Teheran je saopštio da će početi naplaćivati prolaz brodovima koji žele da koriste ovaj pomorski koridor.
U izjavi za Fox News kasnije 12. aprila, Trump je rekao da je pitanje iranske namjere da zadrži određene elemente svog nuklearnog programa bilo ključno za neuspjeh pregovora.
"Nismo uspjeli postići dogovor o tom ključnom pitanju", rekao je. "Oni žele imati nuklearno oružje. Neće imati nuklearno oružje."
Trump je također naveo da je naredio upućivanje minolovaca u Perzijski zaliv, gdje se vjeruje da je Iran postavio neodređeni broj pomorskih mina.
Dodao je i da su druge članice NATO-a spremne pomoći naporima Sjedinjenih Država da se obnovi pomorski saobraćaj, iako nije precizirao na koje se zemlje tačno odnosi.
Britanski premijer Starmer pozvao SAD i Iran da 'pronađu izlaz'
Britanski premijer Keir Starmer pozvao je Sjedinjene Države i Iran da "pronađu izlaz", nakon što su propali pregovori na visokom nivou između dviju zemalja, uprkos maratonskim razgovorima.
U saopštenju objavljenom u Londonu 12. aprila, Starmer je također pozvao da se održi krhko primirje.
"Od ključne je važnosti da se prekid vatre nastavi i da sve strane izbjegnu bilo kakvu dalju eskalaciju", rekao je Starmer tokom telefonskog razgovora s liderom zaljevske države Oman.
Dvojica lidera razgovarala su i o naporima da se ponovo otvori Hormuški moreuz, koji je Iran praktično zatvorio za sav promet naftnih tankera - potez koji je izazvao nagli rast cijena energije u Velikoj Britaniji i širom svijeta.
Razgovor je uslijedio nekoliko sati nakon što su američki i iranski lideri okončali pregovore bez ikakvog pomaka. Na putu nazad u Sjedinjene Države, potpredsjednik SAD-a JD Vance izjavio je:
"Imali smo niz suštinskih razgovora s Irancima. To je dobra vijest."
"Loša vijest je da nismo postigli dogovor. I mislim da je to mnogo lošija vijest za Iran nego za Sjedinjene Države", dodao je.
Iranski zvaničnici signalizirali su da bi mogli biti otvoreni za buduće razgovore, ali su za propast pregovora okrivili američku stranu.
Velika Britanija, jedan od najbližih saveznika Vašingtona, reagovala je prilično rezervisano na američko‑izraelski rat protiv Irana.
Prema najavama, Velika Britanija je trebalo da naredne sedmice bude domaćin dodatnih razgovora o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza.
Iranska forenzička služba identifikovala više od 3.300 žrtava rata u zemlji
Iranske vlasti saopštile su da su identifikovale gotovo 3.400 osoba za koje navode da su poginule u američko‑izraelskim napadima na zemlju, koji su počeli 28. februara.
Forenzička medicinska organizacija, koja djeluje u okviru iranskog pravosuđa, objavila je 12. aprila da je "naučnim i specijalizovanim metodama identifikovala i utvrdila identitet 3.375 građana" koji su stradali u američkim i izraelskim napadima.
Prema riječima čelnika Forenzičke medicinske organizacije, ukupni broj uključuje 2.875 muškaraca i 496 žena.
Ovo predstavlja najnoviji zvanični bilans civilnih žrtava u američko‑izraelskom ratu protiv Irana. Međutim, riječ je o jedinom broju koji obuhvata isključivo identifikovane žrtve.
Ranije je više zvaničnih izvora, uključujući Iransko društvo Crvenog polumjeseca, objavljivalo povremene podatke o broju poginulih, ali ti podaci nisu uključivali razvrstavanje po polu.
Američka organizacija za ljudska prava HRANA ranije je saopštila da je broj poginulih 3.636, navodeći da je 1.701 osoba, uključujući 254 djece, bila civilnog statusa.